BERANE – Festival zdrave hrane, koju promoviše Udruženje Slow food, okupio je juče na beranskoj glavnoj ulici oko 50 izlagača iz Crne Gore, Albanije i sa Kosova. Oni su predstavili autentična jela i proizvode iz svojih zemalja sa ciljem da se sačuva nasleđe tradicionalne regionalne kuhinje karakteristične za region Prokletija. Festival je, u saradnji sa Opštinom Berane, pod pokroviteljstvom Stalne radne grupe za ruralni razvoj zemalja zapadnog Balkana, organizovala Regionalna razvojna agencija za Bjelasicu, Komove i Prokletije, u želji da se ujedno podstakne razvoj poljoprivrede i stočarstva u lokalnim ekosistemima i napravi kvalitetnija turistička ponuda. Organizatori su podsjetili da su prije godinu dana zajedno sa brojnim partnerima iz Berana, Andrijevice, Plava, Gusinja i Rožaja, kao i partnerima sa Kosova i iz Albanije, počeli da rade na izradi zajedničke strategije kada je u pitanju region Prokletija. Slow food uključuje ne samo kvalitetnu ishranu, već njeguje tradiciju i stare recepte, promoviše domaće proizvođače i poštuje kulturu lokalnog područja.
– Ovaj festival se razlikuje od drugih jer nudi takozvanu sporu hranu. To je jedan globalni svjetski trend koji je nastao kao otpor brzoj hrani koja nije zdrava, a koju danas konzumira većina ljudi u svijetu, jer se suočava sa brzim životom i mnoštvom obaveza. Region Prokletija je uspio da sačuva stare recepte. Tu, na rurarnom području, imamo proizvođače koji nude zdravu hranu i ovaj dogaođaj je posvećen upravo promociji njihovih proizvoda i nacionalnih jela. Imamo ustanovljenu strategiju za region Prokletija, gdje su uključeni Crna Gora, Kosovo i Albanija, i ovaj dogođaj je prilika da se uvežu prizvođači sa ovog područja i pokažu šta to oni imaju i šta proizvode – istakla je Jelena Krivčević u ime Regionalne razvojne agencije za Bjelasicu, Komove i Prokletije.
Ona je naglasila da je posebno raduje što su svoje proizvode izložili ljudi koji domaće specijalitete spremaju ju striktno na katunima.
– Drago mi je što smo danas uspjeli da okupimo ljude sa katuna, jer se na našim planinama sprema najautentičnija hrana u Crnoj Gori. Radi se o pravim planinskim jelima koja se pripremaju na osnovu onoga što zdrava priroda nudi. Ta jela se na zapadu jako cijene, tako da ih turisti koji dođu kod nas obožavaju – istakla je Krivčevićeva, dodajući da će slučnih festivala biti i ubuduće.
U ime Stalne radne grupe za rurarni razvoj Zapadnog Balkana, sa sjedništem u Makedoniji, učesnicima Festivala hrane obratila se i Suzana Đorđević Milošević. Ona je podsjetila da pomenuta grupa u poslednje četiri godine intenzivno radi na uspostavljanju prekograničnih regiona, dajući podršku i ovakvim manifestacijama.
– U fokusu naše pažnje je sedam prekograničnih regiona i mi aktivno radimo na iskorišćavanju svih kapaciteta i potencijala koje ti regioni posjeduju. Tako dajemo doprinos razvoju sela i njegovom opstanku, u želji da se zajedničkim proizvodima predstavimo na tržištu. Zato vas sve molim da kad kupujete proizvode razmislite malo više o vašoj ishrani. Možda nijeste u stanju da izađete na planinu i zaštitite biodiverzitet, ali taj biodiverzitet živi i on je zaštićen zahvaljujući mreži života čiji su glavni akteri ljudi koji su danas izložili svoje proizvode – navela je Đorđević Milošević.
Ona je kazala da ti ljudi čuvaju tradicionalne, životne i proizvodne sisteme, brinući se ujedno i o opstanku naše kulture.
– Znam da su teška vremena i da je nekada teško kupiti proizvod koji dolazi sa neke udaljene planine, iz jednog malog gazdinstva. Ali vjerujte da je tim ljudima iz tih malih gazdinstva život teži nego nama. Zato radije pojedimo jednu kašiku dobrog meda nego deset čokolada ili eurokremova. To je ujednio i način da pomognemo ljudima koji se bave proizvodnjom zdrave hrane i očuvanjem naše kulture – zaključila je Đorđević Milošević.
Tokom festivala, uz nastup KUD-a „Duga“, priređen je i bogagat kulturno-zabavni program kog je vodila Gorica Ćulafić.D.J.
Država da zaštiti domaće proizvode
Posebnu pažnju izazvao je štand Agrokooperative „Radmančica milk“, gdje su se mogli degustirati, ali i kupiti, različite vrste sireva, jogurta i surutke.
– Naša agrokooperativa postoji nešto više od dvije godine. Imamo sopstvene farme ovaca, koza i krava. Bavimo se i otkupom mlijeka iz planinskih krajeva Petnjice i Rožaja. Imamo i pogone mljekare i sirare gdje pravimo izuzetno kvalitetne proizvode, tim prije jer se naša imanja nalaze na oko 1.500 metara nadmorske visine. Oni bi, siguran sam, mogli da pronađu mjesto i na najprobirljivijim svjetskim trpezama. U svemu tome država bi morala malo više računa da posveti zaštiti domaćih proizvoda koji treba da imaju prednost u odnosu na one uvozne. U tom slučaji i naše poslovanje bi bilo znatno bolje – naglasio je vlasnik Kenan Rastoder.
Sa kukuruzom u Evropu
Fadil Salković iz iz bjelopoljskog sela Potkrajci kaže da je sjever Crne Gore bogom dan za proizvodnju zdravih žitarica, a naročito kukuruza.
– Proizvodim isključivo zdravu organsku hranu. Osnovni proizvod je kukuruz, jer je nekada kukuruzni hljeb bio glavna hrana u našim domaćinstvima. Tu su i druga žita od pšenice do heljde od kojih se dobija zdravo i ukusno brašno. Smatram da su proizvodi od našeg kukuruznog brašna vrhunskog kvaliteta i da bi trebalo više poraditi da se ti proizvodi brendiraju, jer oni to zasigurno zaslužuju. Jednostavno sa našim kukuruzom možemo u Evropu – kaže Salković.
Zdrava hrana je budućnost
Raznovrsne domaće proizvode ponudilo je i gazdinstvo Bise i Slavice Babović, koje su istakle da godinama proizvode isključivo ekološku, zdravu hranu.
– U našem gazdinstvu ima svega, od dobre pršute i slanine, pa sve do meda i rakije. Tu su i mliječni proizvodi, proizvodi od domaćeg brašna i što-šta drugo što je karakteristično za našu nacionalnu kuhinju. Dosta toga smo danas izložili, uviđajući da posjetioci rado konzumiraju hranu koja se uveliko razlikuje od one koja se može kupiti u marketima. To znači da je budućnost ovih krajeva upravo proizvodnja zdrave hrane – navela je Babovićeva.