Penzioneri u Crnoj Gori jedini nemaju svog predstavnika u izvršnoj i zakonodavnoj vlasti od bivših republika SFRJ. Sagovornici „Dana” smatraju da je zbog toga najstarijoj populaciji teže da se izbori za veće penzije i druge benefite, poput jeftinijih ljekova, prevoza... Čelnici partija penzionera, takođe, smatraju da su penzioneri ti koji su izgradili zemlju, a da se sada nalaze na dnu ljestvice, i da niko ne može da predstavi ozbiljne probleme sa kojima se susreću svakodnevno. Predstavnik penzionera bi, kako tvrde, bez ikakve partijske obojenosti stao na stranu zaštite interesa i prava penzionera.
Predsjednik partije penzionera, invalida i restitucije (PIR) Momir Joksimović smatra da bi preko poslanika iz redova neke od partija penzionera građani mogli da čuju sa kojim se sve problemima susreće najstarija populacija. Kada bi imali predstavnika u Vladi bili bi, kako je ocijenio, povezani sa ključnim donosiocima odluka unutar izvršne vlasti. Ukazao je da na prostoru čitavog Balkana ne postoji država koja nema predstavnika penzionera bilo u izvršnoj ili zakonodavnoj vlasti.
– U Srbiji je trenutno desetak penzionera poslanika u parlamentu, a čak su penzioneri i direktori javnih ustanova. U Sloveniji je izuzetno jak penzionerski pokret, i od njih zavisi i vlada. Hrvatska, takođe, ima svoje predstavnike koji su u Saboru sa drugim partijama zarad socijalne pravde. Bosna i Hercegovina, Makedonija i Albanija, takođe, imaju svoje predstavnike, dakle, svi osim Crne Gore. Sa penzionerima se uglavnom manipuliše, a ponajviše sa onima koji su u Demokratskoj partiji socijalista (DPS). Oni dobiju i po koju crkavicu dok kroz druge partije participiraju penzioneri ali samo kao sluge, kao mašinerija – kazao je Joksimović.
Prema njegovim riječima, država se penzionera sjeti pred izbore i sramno je što je status penzionera najlošiji.
– Zaprepašćujuće je da penzioner sa 43 godine radnog staža prima penziju od 104 eura – konstatovao je Joskimović.
Sa njegovom ocjenom da se država samo okrene penzionerima kada su izbori, saglasan je predsjednik udruženih penzionera i invalida (PUPI) Vojin Vuletić.
– Da hoće, penzioneri bi se organizovali i imali svoje predstavnike i u republičkoj i opštinskoj skupštini. Penzioneri su se podijelili po partijama i tu nema tog autoriteta koji može da ih izvuče iz različitih partija i da ih organizuje da glasaju za sebe. Njih neko drži, što bi se reklo u mali prst, a oni kao sirotinja ne znaju što će pa bolje išta nego ništa, razapeti su – iskren je Vuletić.
Zaključio je da penzioneri uglavnom zavise od vladajuće partije i od toga koliko će ona uložiti u penzionerska udruženja.A.Đ.
Prosječna penzija 280 eura
Za prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja u ovoj godini će se izdvojiti 425,7 miliona eura, što je 15 miliona više nego u prošloj godini. Penzije će se, kako je ranije saopšteno iz Vlade, usklađivati po stopi od 3,6 odsto. Prema projekcijama Fonda, u 2018. godini se očekuje 1.800 novih penzionera.
Prosječna penzija u novembru je iznosila 280 eura.