Č
lan devet Zakona o Privrednoj komori (PKCG) kojim je predviđeno da svi poslovni subjekti koji su registrovani u Centralnom registru privrednih subjekata (CRPS) moraju mimo njihove volje i interesa postati članovi PKCG i plaćati članarinu je neustavan i suprotan Evropskoj konvenciji za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda, kazao je u intervjuu za „Dan” izvršni direktor Montenegro biznis alijanse (MBA) Zoran Vulević.
– Ta odredba je apsolutno neprihvatljiva jer je neustavna i u suprotnosti je sa Evropskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda. Odredba je primarno suprotna članu 53 Ustava CG kojim se štiti pravo na slobodno udruživanje, ili najdirektnije stavu 2 člana 63 Ustava, gdje je eksplicitno rečeno da se niko ne može prisiliti da bude član nekog udruženja. Ima još uporišta u Ustavu Crne Gore koja potvrđuju opravdanost ovakvog stava MBA. Konačno, brojni su primjeri u regionu i u zemljama EU u kojima je članstvo dobrovoljno, tako da ne bismo bili nikakav izuzetak da se i kod nas to dogodilo, što ne znači da neće – kazao je Vulević.
Dodao je i da nije dobro što nije bilo javne rasprave o tom zakonu, koji je Skupština usvojila krajem decembra.
• Da li se usvajanjem ovog zakona pokušavaju ugasiti druge organizacije poslodavaca?
– Prosto ne mogu i ne želim da vjerujem da je neko ovako koncipirao odredbu zakona da bi, kako rekoste, ugasio druga poslovna udruženja jer to niko razuman ne bi učinio. Ne mislim da je to bio povod, već želja da se svi poslovni subjekti objedine kako bi se jednostavnije i lakše rješavala određena pitanja i problemi koje realni sektor ima, što je samo po sebi problematično iz više razloga. Prije svega, ko garantuje, uz sve poštovanje, da će se u PKCG kvalitetnije i efikasnije rješavati pitanja koja se tiču biznisa nego u drugim udruženjima? Ima dosta važnih pitanja za biznis koja su ostala poslovna udruženja rješavala i dala veliki doprinos u tom pravcu. MBA ima stabilno članstvo. Ljudi iz biznisa znaju da MBA, kao prva tržišno orijentisana poslovna asocijacija u Crnoj Gori, ulaže maksimalne napore u stvaranje što kvalitetnijih uslova za razvoj biznisa na svim nivoima. Ne kažem da ne može biti negativnih efekata od usvajanja ovog zakona, ali to, naglašavam, nije primarni motiv našeg reagovanja. Nas su motivisali drugi razlozi, koji se tiču funkcionisanja tržišne ekonomije na temeljima slobodnog preduzetništva, slobodne konkurencije, ekonomskih sloboda koje podrazumijevaju lični izbor, dobrovoljnu razmjenu i sigurnost privatnog vlasništva. Uvjereni smo da ne treba donositi zakone niti podzakonske akte koji su u suprotnosti sa ovim što sam naveo.
• Vlada je početkom decembra najavila poreske olakšice za poslodavce, da bi nakon 15 dana saopštila da je odustala od toga jer ne smiju dozvoliti da prihodi budu niži od planiranih. Kako komentarišete ovakve promjene stavova u veoma kratkom roku?
– Vi znate, jer ste kao rijetko koji medij uvijek korektno prenosili naša saopštenja i pokazivali interesovanje za naš rad, da se MBA od svog osnivanja zalaže za smanjivanje svih vrsta poreza. U tome je, bez lažne skromnosti, imala dosta uspjeha. Porezi su veoma kompleksna priča jer su za stanje u tom segmentu zainteresovani svi – javni sektor, realni sektor i građani, svako sa svog aspekta. Smatramo da svi vrlo pažljivo i promišljeno moramo iznositi stavove kada je u pitanju poreska politika.
• Da li bi trebalo ukinuti krizni porez na plate iznad prosjeka, s obzirom da je u 2017. godini ostvaren ekonomski rast od preko četiri procenta?
– Već smo rekli da je MBA protiv povećanja bilo koje vrste poreza ili uvođenja novih jer smo uvjereni da takve mjere narušavaju poslovni ambijent. MBA nikada ne kritikuje kritike radi, već uvijek nastojimo da za svaki problem na koji ukazujemo ponudimo i rješenja kao posledicu naših internih analiza. S tim u vezi, smatramo da treba raditi na strategiji daljeg smanjivanja svih vrsta poreza, bez uvođenja bilo kakvih novih nameta. Uvjereni smo da bi u tom slučaju došlo do širenja baze poreskih obveznika, što, naravno, nije čin, već proces, ali proces koji garantuje uspjeh kroz stalno povećanje prihoda po osnovu konstantnog povećanja broja poreskih obveznika. Takva strategija bi dovela do znatnog smanjenja sive ekonomije i postepenog rješavanja problema nezaposlenosti. Znamo da u međuvremenu, dok prihodi od poreza na ovaj način ne uzmu maha, moramo imati sredstava da se situacija prevaziđe. Ali i za to ima lijeka, prije svega kroz optimizaciju broja zaposlenih u javnom sektoru i rigorozno smanjivanje svih troškova gdje je to realno moguće učiniti, a da ne utiče na kvalitet poslovanja.D.M.
Brže rješavati probleme
• Jeste li zadovoljni poslovnim ambijentom u Crnoj Gori? Šta bi Vlada trebalo da promijeni po tom pitanju u ovoj godini?
– Kao poslovna asocijacija koja već sedamnaest godina aktivno učestvuje u ekonomskom i privrednom životu Crne Gore, dakle kao neko ko je bio aktivni sudionik tranzicionih procesa, možemo reći da se stvari mijenjaju nabolje i da se prilagođavaju novom sistemu u koji smo duboko zašli. Nije realno očekivati da se u jednom novom vremenu, u sistemu sasvim suprotnih ekonomskih i drugih karakteristika u odnosu na prethodni, stvari rješavaju brzinom kojom bismo svi željeli. Ipak, smatramo da se, i pored pozitivnih kretanja, određena pitanja koja se tiču biznisa mogu i moraju brže rješavati i na državnom i na lokalnom nivou. Toga smo, vjerujem, svi svjesni. Naše sugestije Vladi za narednu godinu bi se prije svega odnosile na dalje intenziviranje saradnje privatnog i javnog sektora na način da se glas poslovnih ljudi što više čuje u interesu donošenja najboljih rješenja za biznis. Uvjereni smo da će jačanjem poslovnog odnosa ta dva sektora najbolje iskristalisati probleme koje treba rješavati, problem sa kojima se suočava privatni sektor u Crnoj Gori, i na pravi način pronalaziti rješenja za njihovo eliminisanje. Mi u MBA uvijek volimo da ukažemo na to da jedino razvijeni biznis može podstaći brži razvoj naše ekonomije i društva u cjelini.
Rast cijena neminovan
• Hoće li povećanje PDV-a biti opterećenje za poslodavce kao što će biti za građane?
– Uglavnom, svako povećanje poreza mora se odraziti na poslovanje privatnog sektora i na standard građana. U određenim situacijama, zavisno od vrste poreza koji je povećan, može i da ne dođe do povećanja cijena proizvoda i usluga, ali kada je riječ o PDV-u onda je gotovo nemoguće da ne dođe do rasta cijena.