HERCEG NOVI – Planinarski klub „Subra” organizovao je pješačku turu do Vidovog vrha, stazom koja je nekada bila granica austrougarskog i turskog carstva. Pohod je realizovan pod nazivom „Granicom carstva”, a tura je, kako ističu njeni organizatori, imal za cilj da ukaže na mogućnost uvođenja ove destinacije u programe posvećene aktivnom i vjerskom turizmu, koji su prepoznati kao važni razvojni potencijal Boke kotorske.
– Vidov vrh sa širim okruženjem ima sve preduslove da i na ovom polju izraste u nezaobilazno odredište. „Kraj na granici“ danas se može podičiti kulturnim pejzažem starim više vjekova, ali isto tako i obiljem istorijskih događaja – ustanaka, bitaka, nastajanjem čudnih granica, gradnjom puteva i crkava. Za ovu priliku, ljubaznošću Nikše Gojkovića, crkvena vrata su bila otvorena, a zajednička je želja da u budućnosti tako bude u što je moguće više dana u godini – saopštili su iz Agencije za razvoj i zaštitu Orjena i naglasili da je pohod Granicom carstva jedan od programa „Orjen, planina kraj mora”.
Grupa od 24 učesnika, među kojima su najbrojniji bili članovi odreda izviđača Orjen, bila je u prilici da čuje i niz zanimljivosti o istoriji ovog kraja nakon oslobađanja od turske vlasti. Na sve to podsjetio ih je Željko Starčević iz Agencije za razvoj i zaštitu Orjena. Na Vudovom vrhu arheolozi iz Gradskog muzeja i galerije Radmila i Đorđe Ćapin, govorili su im o rezultatima arheoloških istraživanja ovog lokaliteta, ukazujući na odvijanje života još od ilirskog razdoblja.
– Mjesto je vjerovatno već u toj fazi imalo kultni značaj, što se kasnije prenijelo na hrišćanstvo, tako da sadašnja obnovljena crkva nastavlja kontinuitet Vidovog vrha kao važne religijske tačke ovog dijela Boke kotorske. Sa istorijske strane, posebno je ukazano na burna dešavanja nakon 1687. godine, kada su Mleci kratkotrajno zauzeli cjelokupno hercegnovsko zaleđe, da bi jedan dio ubrzo sporazumno ponovo prepustili Turcima kako bi ih novoformirani uski pojas do mora razdvajao od ljutog protivnika – Dubrovačke Republike. Na taj način je, diplomatskim nadmudrivanjem nova granica (Grimanijeva linija) podijelila sela hercegnovskog zaleđa, prije svega Mokrine, čiji je zapadni dio ostao u turskom carstvu a istočni u mletačkoj Boki, kasnije – dijelu austrougarskog carstva – naveli su iz Agencije za razvoj i zaštitu Orjena.
K.M.
Komentari
Komentari se objavljuju sa zadrškom.
Zabranjen je govor mržnje, psovanje, vrijedjanje i klevetanje. Nedozvoljen sadržaj neće biti objavljen.
Prijavite neprikladan komentar našem
MODERATORU.
Ukoliko smatrate da se u ovom članku krši Kodeks novinara, prijavite našem
Ombudsmanu.
)){kind=small}
