Investiciono-razvojni fond (IRF) će u ovoj godini plasirati 140 miliona eura, što je za 20 miliona više u odnosu na plan za 2017. godinu, koji su, prema njihovim podacima, premašili do 15. decembra. Do tog datuma oni su plasirali 164,5 miliona eura. Ova dešavanja još jednom upućuju na konkretan zaključak da bi IRF, kao i ranije, mogao da bude iskorišćen za političke potrebe vladajuće Demokratske partije socijalista (DPS). Inače je dodjela kredita biračima vladajuće stranke važan element afere „Snimak”.
Predstavnici IRF-a, na čijem čelu je Zoran Vukčević, obrazlažući planove za predstojeću godinu, tvrde da će privredni razvoj biti zasnovan na znanju, efikasnoj valorizaciji značajnih prirodnih resursa i većoj produktivnosti.
S druge strane, predstavnici opozicije za „Dan” naglašavaju da svaka državana institucija, pa tako i Investiciono-razvojni fond, potencijalno može biti podrška vladajućoj partiji u predizbornim kampanjama.
Potpredsjednik Građanskog pokreta URA Miloš Konatar je kazao da je posebno pitanje da li u Investiciono-razvojnom fondu ima zloupotreba kod dodjele kredita i da li se koristi kao politički pritisak i mehanizam za realizaciju mračnih planova iz afere „Snimak”. Istakao je da mora postojati bolja kontrola rada IRF-a.
– IRF je značajna institucija u sistemu podrške preduzetnicima i maloj privredi i dobro je da se budžet Investiciono-razvojnog fonda povećava iz godine u godinu. Budžet IRF-a bi trebalo da bude ne 140 miliona, nego minimum 500 miliona eura godišnje, a sav taj novac treba da bude podsticaj investicijama u privatnom sektoru – kazao je Konatar.
On smatra da mora postojati bolja kontrola jer država Crna Gora jeste osnivač IRF-a i da se mora otkloniti svaka sumnja u umiješanost IRF-a u izborne zloupotrebe DPS-a i njegovih političkih satelita. Konatar navodi da u ovom trenutku ta sumnja i te kako postoji.
Primjera radi, Investiciono-razvojni fond je u finišu izborne kampanje proteklih parlamentarnih izbora odobrio povoljnije uslove za čak 11 programa finansijske podrške koje je sprovodio u izbornoj 2016. godini, pri čemu su posebne pogodnosti omogućene za korisnike kredita u sjevernom regionu države, kao veoma nerazvijenom području.
Akteri afere „Snimak”, uključujuči Vukčevića koji je uoči izbora 2012. godine na sjednicama DPS-a govorio o podjeli kredita biračima te stranke na terenu, ne da nijesu sankcionisani već su nagrađeni odgovornim državnim funkcijama, kao čin ohrabrenja da se tako i nastavi. Aferu „Snimak” pokrenuo je „Dan”, objavljivanjem serije audio-snimaka sa sjednica DPS-a, na kojima je kovana zavjera za krađu izbora. Sjednicama je predsjedavao prvi čovjek DPS-a Milo Đukanović.
Nezavisni poslanik Aleksandar Damjanović navodi da je potpuna kontrola nad radom IRF-a izuzetno važna.
– Svaka državna institucija potencijalno može biti podrška vlastima, odnosno vladajućim partijama, naročito u sistemu gdje nema jakih kontrolnih mehanizama i pune transparentnosti u radu. U tom smislu, i kroz najnovije zakonsko rješenje koje se tiče IRF-a, koje je usvojila krnja Skupština, bez prisustva opozicije, propuštena je prilika da se Skupština u punom kapacitetu uključi u kontrolu IRF-a. Fond bi Skupštini morao da podnosi detaljan izvještaj o radu i finansijski izvještaj na usvajanje, sa svim reperkusijama na usvajanje istog – kazao je Damjanović.
On je naglasio da sadašnji zakonski mehanizmi ne omogućavaju potpunu kontrolu, te su sumnje u način rada IRF-a očekivane imajući u vidu širi kontekst nepostojanja fer i demokratskih izbornih uslova, odnosno postojanja mnogobrojnih mehanizama za izborne manipulacije.
IRF će kreditna sredstva omogućiti po kamatnoj stopi od nula do 4,5 odsto, sa grejs periodom do četiri godine i rokom otplate do 12 godina, sa iznosom do pet miliona eura, zavisno od vrste kreditnog aranžmana. IRF je od osnivanja finansirao domaću privredu sa preko 600 miliona eura.
A.Đ.-M.V.'
Izbore raspisuju do 20. januara
Predsjednik Skupštine Ivan Brajović može raspisati predsjedničke izbore najkasnije do 20. januara. Po Zakonu o izboru predsjednika Crne Gore, izbore raspisuje predsjednik parlamenta najkasnije 120 dana od isteka mandata predsjednika. Sadašnjem predsjedniku države Filipu Vujanoviću mandat je počeo 20. maja 2013. godine, kada je položio zakletvu na Cetinju. To znači da Vujanoviću mandat ističe 20. maja 2018. godine, zbog čega se predsjednički izbori moraju raspisati najkasnije do 20. januara. Ako budu raspisani do tog datuma, najraniji zakonski rok za njihovo održavanje je 25. mart.
U maju bi trebalo da budu održani lokalni izbori u 14 crnogorskih opština, a prije toga u februaru u Beranama i Ulcinju.
Negiraju povezanost s kampanjom
Iz Investiciono-razvojnog fonda (IRF) tvrde da njihov rad nema nikakve veze s izborima i partijskom kampanjom. Kako su ranije naveli iz IRF-a, plasman sredstava iz godine u godinu, nezavisno od toga da li su izbori ili ne, u interesu je crnogorskih preduzetnika i građana, kao i države u cjelini. Očigledno je, kako su navodili, da bi opozicija bila zadovoljna kada se u zemlji ne bi radilo ništa, a da će se IRF svojim glavnim ciljem – razvijanjem preduzetništva u Crnoj Gori – baviti poštujući zakone svih narednih godina, ne obazirući se na političke konstrukcije.