Direktor Kancelarije za Kosovo i Metohiju Marko Đurić najavio je da će u narednih nedjelju dana vrlo javno biti na Kosovu i Metohiji.
Đurić je u Vrnjačkoj Banji rekao da postoje ozbiljne indicije da je jedna grupa ljudi, u kojoj su i Enver Hodžaj i Edita Tahiri, umiješani u zabranu slobode kretanja, što je krivično djelo u Srbiji.
„Pokušali su da ometu službena lica i predstavnike Vlade u vršenju njihovih dužnosti. Ja ću biti sa našim narodom na Kosovu. Išao sam i ranije, ići ću i sada. A takvih primjera ima svakodnevno, jer je narod na KiM sistematsko diskriminisan”, rekao je Đurić.
On je vlastima na Kosovu poručio da se ne igraju riječima prijetnji, jer nikoga iz Srbije neće spriječiti da se normalno kreće na Kosovu i Metohiji. Direktor Kancelarije za Kosovo i Metohiju upozorio je kosovsku vlast da se ne igra sa stanovnicima srpske nacionalnosti i da ih ne maltretiraju dovođenjem u položaj građana drugog reda.
„Pokušali su u Gračanici da me zaustave i nisu uspjeli, tako da neće ni sada. Sama retorika koju koriste negativno se odražava na odnose i nije dobra. Zato pozivam na mir i samo tako možemo ići dalje. U narednih nedjelju dana biću vrlo javno na Kosovu i Metohiji”, poručio je Đurić.
Priština uporno pokušava da legalizuje otimanje srpske imovine, ocijenio je poslanik SNS-a Milovan Drecun, ističući da će Beograd adekvatno odgovoriti na odluku da se o rudarskom kompleksu Trepča raspravlja u petak u kosovskoj skupštini.
Predsjedništvo kosovske skupštine uvrstilo je nacrt zakona o Trepči na dnevni red skupštinskog zasjedanja u petak, iako kosovska vlada još nije usvojila zakon, prenijeli su tamošnji mediji.
Drecun je novinarima u srpskom parlamentu rekao da se problem „Trepča” može rješavati isključivo u dogovoru sa Srbijom, jer je ona pravi vlasnik tog rudarskog kompleksa, podsketivši da se većina rudnih žila nalazi u centralnoj Srbiji.
„Koliko Priština neodgovorno rukovodi onim dijelom 'Trepče' koji je južno od Ibra, pokazuje pustoš koja se može vidjeti u okviru tog kombinata”, rekao je Drecun.
Dodao je da je s druge strane evidentno da Priština sistematski mjesecima kroz razne zabrane i opstrukcije realizacije Briselskog sporazuma destabilizuje odnose sa Beogradom i čitav proces normalizacije odnosa usporava i čak ga vraća unazad, što je neprihvatljivo.
Prema njegovim riječima, Priština uporno izbjegava da se na dnevni red nađe tema imovine, iznoseći mišljenje da će situacija biti takva da će Priština na neki način morati da se prinudi da o tome razgovara.
„Ako nastavi sa jednostranim pokušajima da otme srpsku imovinu, onda ćemo imati komplikovanu situaciju koja će možda čak i dalji proces normalizacije učiniti besmislenim”, zaključio je Drecun.
M.Nj.