Srpsko-ruski centar u Nišu se ne bavi špijunažom, niti će, pomaže cijelom regionu, a njegov rad je transparentan – istakao je vršilac dužnosti kodirektora centra Vjačeslav Nikolajevič Vlasenko.
On je, u intervjuu Tanjugu, najavio da bi 12. jula i predstavnici američke ambasade trebalo da posjete centar.
- Zapadni mediji nas nisu posjećivali, ali su od početka pisali da ovdje nešto nije kako treba, bez argumenata, očigledno sa neprijateljske pozicije- kazao je Vlasenko povodom aktuelnih izjava američkih diplomata da se Srpsko-ruski centar potencijalno koristi za špijunažu.
On ističe da centar koji je formiran sporazumom između Vlada Srbije i Rusije 2012. godine, prije svega reaguje u vanrednim situacijama, požarima ili poplavama, kao i da obučava lokalno osoblje.
- Obuka se vrši na opremi koju ovdje imamo, kao i u Ruskoj Federaciji, gdje svake godine obučavamo oko stotinu ljudi. To finansira Rusija. Za tri godine obučili smo otprilike 300 ljudi- objasnio je Vlasenko, uz napomenu da prirodne katastrofe ne poznaju administrativne granice.
Prema njegovim riječima, prije nekoliko dana, okončana je obuka jednog tima iz Mađarske u Nišu.
- Osam Mađara iz humanitarne organizacije iz centralne Mađarske došlo je i mi smo ih obučili. To je zemlja članica NATO-a, ali posao je posao, a gašenje požara je gašenje požara. Tu nema politike- ističe Vlasenko.
Na pitanje šta bi davanje diplomatskog statausa značilo centru, Vlasenko kaže da u početku – kada je 2012. godine između srpske i ruske vlade potpisan sporazum o osnivanju – nisu ni obraćali pažnju na pitanja statusa.
- Centar je organizovan, svi su rekli okej, mi smo prijatelji, mi smo pravoslavci, sve ide sjajno, ali posle toga, Srbija je potpisala sporazum o Mehanizmu civilne zaštite sa EU. Oni na predavanjima obučavaju Srbe za ispunjavanje EU regulative civilne zaštite, ali praktične obuke nema- ističe Vlasenko. Međutim, kako napominje, kada je srpska skupština potpisala sporazum o saradnji u oblasti logističke podrške sa NATO-om i dala mu diplomatski imunitet, to je bio ,,pravi početak priče o našem statusu”.
- Zašto NATO, jedna tako prijateljska i humanitarna organizacija, ima takav imunitet, a mi ne- pita Vlasenko.
Centar, u slučaju da ima diplomatski status, ne bi plaćao dio poreza za uvoz opreme, kao i druga opterećenja.
Vlasenko objašnjava da je najbitnije da se novac koji se troši u tu svrhu može bolje iskoristiti.
Nova premijerka Ana Brnabić prije nekoliko dana izjavila je da je status Srpsko-ruskog centra u Nišu prioritet za novu vladu i obećala da će naporno raditi na rješavanju svih neriješenih pitanja.
- Slušali smo o tome iz ruskih izvora, i čitali u srpskim novinama. Radili smo tri godine bez statusa i pretpostavljam, a tako glasi i ocjena različitih izvora, uspješno - istakao je Vlasenko.
On je podsjetio na pomoć koju je centar pružao u poplavama u Srbiji kao i u regionu, kada su stizali i ruski avioni i ljudstvo.
Objašnjava i da su pomogli u prihvatu i gradnji smještaja za migrante 2015. godine u Srbiji, kao i da su u Sloveniju slali agregate i drugo.
Vlasenko najavljuje da će, prema sporazumu ruske i srpske strane, tim za humanitarno deminiranje, čijim angažovanjem u Nišu je praktično i počeo rad centra, najvjerovatnije ovog mjeseca početi rad u Ćupriji.
- To je potpuno nov projekat finansiran sredstvima Ruske Federacije, vrijedan od pet do osam miliona eura. Sve je potpisano ali ponekad birokratska mašinerija ne radi odgovarajućom brzinom. Očekujem da će ruski tim doći ovog mjeseca- rekao je Vlasenko.
Podsjeća da je tim za deminiranje u Nišu bio locirani odmah posle rata i da su radovi na razminiravanju počeli na zahtjev srpske vlade.
Ovaj tim je, dodaje, isti posao obavljao posle rata na Kosovu oko područja Slatine i u Bosni i Hercegovini.M.Nj.
Jedinstven elektronski centar
Vlasenko objašnjava da se centar sastoji iz dva dijela, srpskog i ruskog.
- Ovdje je i naš elektronski centar. On je jedinstven, ne samo za Srbiju ili Balkan. Nijedna zemlja nema nešto ovakvo. Njegova vrijednost je više miliona eura. Kako srpska strana nema osoblje, sada koristimo svega 20 ili 30 odsto mogućnosti te opreme- kazao je vršilac dužnosti kodirektora.
Pojašnjava da je zvanični naziv centra – Centar za upravljanje kriznim situacijama, i da takvi centri postoje u Ženevi i Rusiji, a imaju i vezu sa Sarajevom, Direkcijom za civilnu zaštitu na federalnom nivou.
- Svake nedjelje razmjenjujemo informacije, svakog četvrtka održavamo TV most. Dnevno dobijamo informacije iz ruskog Ministarstva za vanredne situacije - rekao je Vlasenko.
Nema saradnje s Crnom Gorom
Vlasenko napominje da je centar počeo da jača veze i sa okolnim zemljama – Makedonijom, Bosnom i Hercegovinom, ali ne i sa Crnom Gorom i Hrvatskom.
-Te saradnje, zasad, nema. U početku je bilo takvih pokušaja, ali nije uspjelo- rekao je Vlasenko.