Otkako je uveden stečaj u Kombinatu aluminijuma (KAP) prošle su četiri godine i za to vrijeme niko od povjerilaca koji su prijavili 360 miliona potraživanja nije namiren. Bez posla je ostalo oko 400 radnika, čelnici sindikata su dobili otkaze, radnici nemaju pravo na godišnji odmor, a ne smiju se ni požaliti. Proizvodnja u KAP-u je gotovo minimalna, desetine miliona eura koje je Uniprom najavio prilikom dostavljanja ponude za imovinu KAP-a još nijesu investirane i proizvodnja je daleko od najavljene od oko 100 hiljada tona godišnje. Osim toga, Uniprom, čiji je vlasnik Veselin Pejović, još nije uplatio dogovoreni iznos od 28 miliona eura.
Predsjednik Sindikata KAP-a Sandra Obradović, koja je sredinom 2015. godine dobila otkaz, jer se otvoreno zalagala za dobijanje godišnjih odmora, kazala je da su najveću štetu zbog stečaja pretrpjeli radnici, jer je njihov broj drastično smanjen.
– Dobro je što je fabrika sačuvana i što radi i nije kao u mnogim kompanijama nakon stečaja zatvoreno preduzeće, ali nije dobro što su radnicima koji su ostali ukinuta sva prava po osnovu rada. Najdrastičniji je primjer što četiri godine nisu imali godišnji odmor – kazala je Obradovićeva za „Dan”.
Pitanje je, kako je istakla, u kakvom su stanju ljudi koji četiri godine rade bez odmora. Ove godine su dobili pravo na šest plaćenih dana.
– Ako izuzmemo redovnu zaradu i to što fabrika radi, sve ostalo je po radnike negativno. Takođe, imamo i ćutanje institucija, odnosno prećutno aminovanje svega što se dešava u KAP-u – rekla je Obradovićeva.
Osim radnika, ni penzioneri KAP-a nijesu zadovoljni svime što se dešavalo nakon uvođenja stečaja. Penzioner KAP-a i bivši član izvršnog odbora Sindikata KAP-a Radovan Tošković je kazao da je uvođenje stečaja navodno imalo cilj da namiri povjerioce.
– Međutim, postavlja se pitanje da li je postojao zakonski osnov za uvođenje stečaja ako je vrijednost imovine, manja od njegovog duga koji iznosi preko 350 miliona. U tom slučaju ne mogu se namiriti stečajni povjerioci, što sve govori da je stečaj u KAP-u fingiran, kako bi se eliminisali radnici, tako što bi se van snage stavio kolektivni ugovor, rješenja o stalnom radnom odnosu zaposlenih, kao i sva ostala prava u vezi s radnicima. Sve to kako bi se KAP sa što manje radničkog otpora postepeno gasio, što je i krajnji cilj režima, da gašenjem KAP-a nekažnjeno prekrije tragove višedecenijske pljačke – istakao je Tošković.
Neshvatljivo je, kako je kazao, što tužilaštvo nije još reagovalo na takvo uvođenje stečaja u KAP-u.
– Nejasno je i kako je napravljen dug od 350 miliona, odnosno ko je uzeo novac od kredita koje je KAP uzimao i na šta su te pare potrošene. Kao i zašto nije ranije uveden stečaj, dok su se imovinom mogli namiriti povjerioci – rekao je Tošković.
On je zajedno sa preko 400 penzionera napustio KAP tri mjeseca poslije uvođenja stečaja. Od tada se bore za otpremnine, ali bezuspješno, iako imaju dva zakona kojima je predviđena isplata otpremnina za njih. Zato su i podnijeli tužbu protiv države Osnovnom sudu.
„Dan” u vezi s ovom temom nije ni kontaktirao s Unipromom, jer to preduzeće odavno ne želi da odgovara na naše upite.
Stečaj u KAP-u je uveden na zahtjev Ministarstva finansija zbog plaćenog kredita Dojče banci od 24 miliona eura. Nakon stečaja pali su i krediti kod VT i OTP banke od 100 miliona, za koji je Vlada bila garant. Prije stečaja KAP-om je upravljao ruski CEAK, koji sada vodi niz sporova sa Vladom i KAP-om.
D.M.
Skupština nije podržala inicijativu
Obradovićeva je podsjetila da je Unija slobodnih sindikata poslanicima podnijela incijativu za izmjenu Zakona o stečaju. Zakon je izmijenjen prije godinu dana i njime je predviđeno da radnici preduzeća u stečaju imaju prava shodno Zakonu o radu. Problem je, međutim, što se to odnosi na radnike preduzeća koja su nakon tog datuma otišla pod stečaj, dok se to ne odnosi za preduzeća koja su prije tog datuma u stečaju.
– Prema tome zakonu jedni radnici u stečaju imaju sva prava, a drugi nemaju apsolutno nikakva. Zato i tražimo da se to pravo odnosi na sve radnike. Poslanici kojima smo poslali inicijativu još nijesu reagovali. Inicijativu, odnosno izmjene zakona treba da podnese neko od poslanika vladajuće koalicije, jer u Skupštini nema opozicije – kazala je Obradovićeva.
Inicijativa će se, kako je navela, naći na sledećem Socijalnom savjetu.
– Ako Socijalni savjet podrži inicijativu, onda će oni inicirati izmjenu zakona – navela je Sandra Obradović.