Dnevna štampa Marketing Redakcija Kontakt
Vradžbine su kad Brnabićku postaviš za premijera * Promjene počinju smjenama direktora * EU da se izjasni o regularnosti izbora * Kalić oslobođen zbog grešaka tužilaštva * Makron preuzima tron od Merkel * EU ostaje kratkih rukava * Ako zovu iz banke, umro sam
ISSN 1800-6299
  Izdanje: 09-01-2018

Porudzbenica
Rubrike
Pogledajte

Strip Dana

Strip

Riječ Dana
MILOŠ KONATAR, FUNKCIONER POKRETA URA :
Mora se otkloniti svaka sumnja u umiješanost IRF-a u izborne zloupotrebe DPS-a i njegovih političkih satelita.

Vic Dana :)

Dva grobara, posle napornog dana, sjede uz pivo. Kaže jedan drugom:
– Uf, danas smo sahranjivali jednog od 150 kila, izmori nas...
Drugi odgovara:
– Ma nije to ništa, mi danas sahranjivali nečiju taštu, narod je toliko aplaudirao da smo je tri puta vadili na bis!

Juče mi bila familija iz Beča, donijeli neki keks od euro i po, dvije čokolade i 200 grama kafe a pojeli i popili moju penziju i pola ženine plate!

Dolazi Perica iz škole i pita ga otac:
-Sine, kako si prošao u školi?
-Tata ti si fudbaler, pa ćeš me razumjeti. Produžio sam ugovor sa prvim razredom na godinu dana.







Arhiva
Dan:
Mjesec:
God:

Razno
Uclani se

Feljton - datum: 2018-01-05 DR ANA STOLIĆ: ĐORĐE SIMIĆ – POSLEDNJI SRPSKI DIPLOMATA XIX VIJEKA (8) Rođenje sina i smrt druge supruge Feljton smo uradili po knjizi dr Ane Stolić „Đorđe Simić – poslednji srpski diplomata XIX veka”, koju su izdali Istorijski institut Beograd i „Mihailo Žikić fondacija” – Bon
Dan - novi portal
-PRI­RE­DIO: MI­LA­DIN VELj­KO­VIĆ

Si­mi­ćev po­ro­dič­ni ži­vot do­bio je no­vo ute­me­lje­nje že­nid­bom Jul­kom Pr­žić u ju­nu 1869. go­di­ne. Sjen­ka ne­da­ka­da­šnjih ve­za sa Mi­šom Ana­sta­si­je­vi­ćem kao da ni­je mo­gla da za­o­bi­đe Si­mi­će jer je ne­vje­stin otac Ili­ja Pr­žić bio u srod­stvu sa ve­li­kim tr­gov­cem i vo­dio je nje­go­ve po­slo­ve u Sr­bi­ji.[...] Đor­đe Si­mić je svo­ju dru­gu že­nu po­zna­vao od dje­tinj­stva, nje­na se­stra je bi­la nje­go­va ve­li­ka mla­da­lač­ka lju­bav. Nji­ho­vo vjen­ča­nje je odr­ža­no pre­ma svim pra­vi­li­ma ta­da­šnjih bo­ljih ku­ća, uz ve­li­ku pom­pu i mno­go­broj­ne zva­ni­ce. Od stra­nih pred­stav­ni­ka Si­mi­ći su na sla­vlje po­zva­li austrij­skog i ita­li­jan­skog kon­zu­la. Mla­di brač­ni par je i na­red­nih mje­se­ci or­ga­ni­zo­vao ple­sne ve­če­ri i so­a­re, da­ju­ći ti­me ton onim kru­go­vi­ma ko­ji su pri­pa­da­li be­o­grad­skom „dru­štvu” to­ga vre­me­na. Nji­hov brak je pre­ma svim mje­ri­li­ma bio uspje­šan. Ro­đe­nje pr­vog dje­te­ta, kćer­ke Ru­ži­ce, 1870. go­di­ne bi­lo je ve­li­ki do­ga­đaj u ku­ći. Već sle­de­će go­di­ne Đor­đe Si­mić je do­bio na­sled­ni­ka, si­na Sto­ja­na. Me­đu­tim, po­če­tak tra­gič­nog raz­do­blja nje­go­vog ži­vo­ta ne­u­mit­no se pri­bli­ža­vao. Nje­go­va že­na Jul­ka je u sep­tem­bru 1872. go­di­ne umr­la po­sli­je te­škog po­ro­đa­ja sa tre­ćim dje­te­tom. Dje­voj­či­ca ko­ju je ro­di­la pre­ži­vje­la je i po­ni­je­la maj­či­no ime.
Sa­mo ne­ko­li­ko mje­se­ci ka­sni­je, no­va ne­sre­ća je po­go­di­la Si­mi­će­ve. Bi­se­ni­ja Be­li­mar­ko­vić je iz­ne­na­da umr­la, osta­viv­ši iz­gle­da i ne­sre­đe­ne fi­nan­sij­ske od­no­se iz­me­đu mu­ža i bra­ta. Si­mić je ra­ni­je in­ta­bu­li­sao 3.000 du­ka­ta na nje­go­va ima­nja, ali je sa­da po­sto­ja­la opa­snost da se Be­li­mar­ko­vi­ću, ta­da mi­ni­stru voj­nom, sta­vi za­bra­na na imo­vi­nu. Is­tra­ga ko­ja je vo­đe­na pro­tiv Be­li­mar­ko­vi­će­vih ma­hi­na­ci­ja tre­ba­lo je da bu­de ob­u­sta­vlje­na in­ter­ven­ci­jom Jo­va­na Ri­sti­ća, ko­ji se, na­vod­no, pla­šio da će u da­ljem po­stup­ku iza­ći na vi­dje­lo i nje­go­va umi­je­ša­nost. Afe­ra Be­li­mar­ko­vić je ot­kri­la mno­ge zlo­u­po­tre­be u Mi­ni­star­stvu voj­nom u pe­ri­o­du vla­da­vi­ne Na­mje­sni­štva dok se on na­la­zio na ru­ko­vo­de­ćem po­lo­ža­ju u voj­sci. U Srp­skoj ban­ci su, ta­ko­đe, ot­kri­ve­ne slič­ne pro­ne­vje­re, pa je opo­zi­ci­ja za glav­nog kriv­ca za ko­rup­ci­ju pro­gla­si­la Jo­va­na Ri­sti­ća. Osim afe­re Be­li­mar­ko­vić, u ko­ju je Si­mić bio sa­mo po­sred­no i pri­vat­no umi­je­šan, jer je šti­tio pra­va svo­je pre­mi­nu­le se­stre, 1873. go­di­ne otvo­ri­lo se i pi­ta­nje na­sle­đa nje­go­ve po­koj­ne že­ne Jul­ke. U no­vem­bru 1873, ne­ko­li­ko mje­se­ci po­sli­je smr­ti svo­je kće­ri, Ili­ja Pr­žić se ubio hi­cem iz re­vol­ve­ra u svo­joj ku­ći. Nje­go­vo ti­je­lo i po­ru­ku za Jo­va­na Ma­ri­no­vi­ća osta­vlje­nu na ogle­da­lu pro­na­šao je Đor­đe Si­mić. Bio je uvje­ren da su kćer­ki­na smrt, pro­ble­mi ko­je je imao sa si­nom Acom Pr­ži­ćem i ogrom­ni ma­te­ri­jal­ni gu­bi­ci uti­ca­li na kraj­nju od­lu­ku. Si­mić je, po­red pro­ble­ma sa Pr­ži­će­vim si­nom, ko­ga su Si­mi­ći pri­hva­ti­li u svo­ju ku­ću, imao ne­vo­lja i sa ta­sto­vim fi­nan­si­ja­ma. Osim nov­ča­nog du­ga pre­ma ze­tu na ime obli­ga­ci­ja da­tih na ima­nja u Ru­mu­ni­ji, Pr­žić je osta­vio i dru­ge po­vje­ri­o­ce. Nje­go­va imo­vi­na i pri­ma­nja sta­vlje­na su sud­skom od­lu­kom pod pot­pu­nu za­bra­nu. Zbog du­go­va­nja u iz­no­su od 5.456 gro­ša car­skih, Si­mić je bio naj­o­šte­će­ni­ja stra­na u sud­skom pro­ce­su za­o­stav­šti­ne Ili­je Pr­ži­ća. Igrom sud­bi­ne, ve­li­ki emo­tiv­ni gu­bi­tak zbog smr­ti že­ne bio je po­ve­zan sa pr­vim ve­ćim ma­te­ri­jal­nim gu­bit­kom. I jed­ni i dru­gi su na­sta­vi­li da pra­te Đor­đa Si­mi­ća kroz ži­vot. U tri­de­se­toj go­di­ni, sa ka­ri­je­rom ko­ja je išla uz­la­znom li­ni­jom, če­ka­le su ga u pri­vat­nom ži­vo­tu ve­li­ke od­go­vor­no­sti pre­ma dje­ci, se­stri i maj­ci. Si­mić će se sa nji­ma no­si­ti na po­se­ban na­čin i če­sto će od­la­zi­ti iz Be­o­gra­da. Ova svo­je­vr­sna bjek­stva od stvar­no­sti, ko­ji­ma je pri­bje­ga­vao i u po­zni­jim go­di­na­ma, bi­la su sa­mo na pr­vi po­gled u ne­skla­du sa kraj­nje ra­ci­o­nal­nim i prak­tič­nim za­htje­vi­ma nje­go­ve di­plo­mat­ske slu­žbe.
U po­znim tri­de­se­tim go­di­na­ma ži­vo­ta, Si­mić je još uvi­jek bio sa­mo lič­nost u uspo­nu. Za­si­pan je or­de­njem i pri­zna­nji­ma, ali se nje­go­ve am­bi­ci­je iz stu­dent­skih da­na da igra za­pa­že­nu ulo­gu u dr­žav­nim po­slo­vi­ma ni­je­su ostva­ri­le. Mo­žda je već ta­da i od­u­stao od njih. Bio je ne­za­o­bi­la­zna lič­nost na ve­ći­ni di­plo­mat­skih pri­je­ma u pre­sto­ni­ci i uče­snik u jav­nom ži­vo­tu, iz ko­jeg je po­ne­kad že­lio da se sklo­ni. U Be­o­gra­du se ta­da za­či­nja­la mo­da po­sje­do­va­nja vi­no­gra­da i ku­ća iz­van grad­skog je­zgra, ko­ju su u po­čet­ku sli­je­di­li sa­mo naj­bo­ga­ti­ji. Si­mić ni­je bio je­di­ni pred­stav­nik po­li­tič­ke eli­te u Sr­bi­ji ko­ji je „mi­lo­vao ži­ve­ti kao go­spo­din”. Lju­bo­mir Ka­lje­vić, nje­gov po­zna­nik sa stu­di­ja, i Mi­lan Pi­ro­ća­nac, lič­no­sti ko­je su du­bo­ko za­ga­zi­le u po­li­ti­ku, ci­je­ni­le su udob­nost, kom­for i bo­gat­stvo, iako su te sklo­no­sti mo­gle da da ih ko­šta­ju gu­bit­ka cje­lo­kup­ne imo­vi­ne. Si­mić je iz­grad­nju ku­će, ko­ja će mu ka­sni­je zna­či­ti vi­še od sve­ga što je imao, za­po­čeo po­lo­vi­nom 1880. Na po­ro­dič­noj sve­ča­no­sti, po­red pro­te ko­ji je osve­štao te­melj, bi­la su dje­ca sa gu­ver­nan­tom, Nje­mi­com Ber­tom No­vot­ni, i Mi­lo­rad Šap­ča­nin, tih go­di­na iz­gle­da naj­bli­ži Si­mi­ćev pri­ja­telj. Sin Sto­jan je sim­bo­lič­no uda­rio ka­men te­me­ljac ku­će, ko­ja je usko­ro do­bi­la na­ziv „Mi­o­mir”. Đor­đe Si­mić je te go­di­ne, po­sli­je smr­ti Mi­la­na Si­mi­ća, bra­ta od stri­ca, po­stao naj­sta­ri­ji mu­ški član ne­ka­da ve­li­ke po­ro­di­ce Sto­ja­na i Alek­se Si­mi­ća. Dvi­je go­di­ne ka­sni­je, pre­u­zeo je bri­gu o bra­to­vlje­voj dje­ci, ko­ja su osta­la i bez maj­ke.
(NA­STA­VI­ĆE SE)

Komentari

Komentari se objavljuju sa zadrškom.

Zabranjen je govor mržnje, psovanje, vrijedjanje i klevetanje. Nedozvoljen sadržaj neće biti objavljen.

Prijavite neprikladan komentar našem MODERATORU.

Ukoliko smatrate da se u ovom članku krši Kodeks novinara, prijavite našem Ombudsmanu.

Dan - novi portal
Predaja pomena on-line

Najčitanije danas

INFO

Cjenovnik i pravila o medijskom predstavljanju u toku kampanje za izbore za odbornike u SO Herceg Novi koji će biti održani 9. maja 2021.godine.

Pravila lokalni
Jumedia Mont d.o.o.

Cjenovnik - Radio D

Pravila o medijskom predstavljanju

Pravila lokalni
M.D.COMPANY d.o.o.

Cjenovnik - Radio D+

INFO

Zaštitnika prava čitalaca Dan-a

OMBUDSMAN

kontakt:

ombudsman@dan.co.me

fax:

+382 20 481 505

Pogledajte POSLOVNIK

Pratite rad OMBUDSMANA

Pogledajte IZVJEŠTAJE

Karikatura DAN-a
Karikatura
Pogledaj sve karikature >>>

Najčitanije - 7 dana


 

Prognoza dana

 



 

Developed by Beli&Boris - (c) 2005 "Dan"