Dnevna štampa Marketing Redakcija Kontakt
Vradžbine su kad Brnabićku postaviš za premijera * Promjene počinju smjenama direktora * EU da se izjasni o regularnosti izbora * Kalić oslobođen zbog grešaka tužilaštva * Makron preuzima tron od Merkel * EU ostaje kratkih rukava * Ako zovu iz banke, umro sam
ISSN 1800-6299
  Izdanje: 09-01-2018

Porudzbenica
Rubrike
Pogledajte

Strip Dana

Strip

Riječ Dana
MILOŠ KONATAR, FUNKCIONER POKRETA URA :
Mora se otkloniti svaka sumnja u umiješanost IRF-a u izborne zloupotrebe DPS-a i njegovih političkih satelita.

Vic Dana :)

Dva grobara, posle napornog dana, sjede uz pivo. Kaže jedan drugom:
– Uf, danas smo sahranjivali jednog od 150 kila, izmori nas...
Drugi odgovara:
– Ma nije to ništa, mi danas sahranjivali nečiju taštu, narod je toliko aplaudirao da smo je tri puta vadili na bis!

Juče mi bila familija iz Beča, donijeli neki keks od euro i po, dvije čokolade i 200 grama kafe a pojeli i popili moju penziju i pola ženine plate!

Dolazi Perica iz škole i pita ga otac:
-Sine, kako si prošao u školi?
-Tata ti si fudbaler, pa ćeš me razumjeti. Produžio sam ugovor sa prvim razredom na godinu dana.







Arhiva
Dan:
Mjesec:
God:

Razno
Uclani se

Feljton - datum: 2018-01-03 DR ANA STOLIĆ: ĐORĐE SIMIĆ – POSLEDNJI SRPSKI DIPLOMATA XIX VIJEKA (6) Privlačile ga državne nauke i pravo Feljton smo uradili po knjizi dr Ane Stolić „Đorđe Simić – poslednji srpski diplomata XIX veka”, koju su izdali Istorijski institut Beograd i „Mihailo Žikić Fondacija” – Bon
Dan - novi portal
-PRI­RE­DIO: MI­LA­DIN VELj­KO­VIĆ

Po­red glav­nih pred­me­ta, Si­mi­će­vo gim­na­zij­sko obra­zo­va­nje sa kuć­nim pro­fe­so­ri­ma bi­lo je do­pu­nje­no in­ten­ziv­nim uče­njem nje­mač­kog je­zi­ka, na ko­me je učio ze­mljo­pis i isto­ri­ju Tur­ske. Tih go­di­na nje­go­ve se­stre su do­bi­le gu­ver­nan­tu iz Be­ča, sa ko­jom su svi u ku­ći go­vo­ri­li nje­mač­ki. Po­če­tak jav­nog ško­lo­va­nja u 3. raz­re­du gim­na­zi­je za Si­mi­ća je ozna­čio iz­la­zak iz kuć­ne pre­za­šti­će­no­sti i su­o­ča­va­nje sa re­al­nim svi­je­tom, ko­je ni­je uvi­jek bi­lo la­ko i bez­bol­no. U od­bra­ni sop­stve­nog in­te­gri­te­ta on je pri­bje­ga­vao opro­ba­nom, dje­čač­ki na­iv­nom, sred­stvu stvr­sta­va­nja lju­di u do­bre i zle. Već na pre­la­sku u sle­de­ći raz­red gim­na­zi­je u po­ro­di­ci su po­če­li raz­go­vo­ri o nje­go­vom od­la­sku na ško­lo­va­nje u ino­stran­stvo. Iz­gle­da­lo im je da su bur­ne po­li­tič­ke pri­li­ke 1858. i po­vra­tak Obre­no­vi­ća do­vo­ljan raz­log za na­sta­vak obra­zo­va­nja na ne­kom stra­nom uni­ver­zi­te­tu. Već ta­da su sla­va i ugled Haj­del­ber­ga za­o­ku­plja­li svu nje­go­vu pa­žnju i am­bi­ci­je. O ovom uni­ver­zi­te­tu mno­go je slu­šao od Mi­la­na Pe­tro­ni­je­vi­ća, a či­ta­nje put­nič­kih pi­sa­ma sta­ri­jih pi­to­mac is­pu­ni­lo ga je ve­li­kim oče­ki­va­nji­ma, ko­ja ga ka­sni­je go­di­na­ma ni­je­su na­pu­šta­la.
Pre­la­zak na Li­cej u dru­goj po­lo­vi­ni 1858. do­ži­vio je kao pre­kret­ni­cu i po­če­tak svog du­hov­nog pre­o­bra­ža­ja. Pro­ši­ri­va­nje oba­vje­šte­nja o svi­je­tu o zna­nji­ma iz fi­zi­ke, zo­o­lo­gi­je i psi­ho­lo­gi­je upu­ći­va­lo ga je na raz­mi­šlja­nja o na­u­ci. Ne upu­šta­ju­ći se u pre­ci­zni­ja ob­ja­šnje­nja svo­jih po­gle­da, Đor­đe Si­mić je na­veo da je „dru­gim oči­ma po­čeo da po­sma­tra čo­vje­ka i pri­ro­du, nji­hov od­nos, dok mu je psi­ho­lo­gi­ja osli­ka­la čo­vje­ko­ve mo­ći, pro­mje­ne i raz­li­či­to­sti”. Sklon da za­pi­su­je raz­mi­šlja­nja o se­bi, is­ti­cao je vi­so­ki po­let du­ha ko­ji ga uz­no­si ka sve­mu što je li­je­po, čud­no­va­to i skop­ča­no s opa­sno­sti­ma. Uvje­re­nje o sop­stve­noj je­din­stve­no­sti, ko­je je svo­je­stve­no mla­dim go­di­na­ma, bi­lo je pro­že­to sum­njom i stra­hom da će zre­li­je go­di­ne sve to pro­mi­je­ni­ti. To­kom ško­lo­va­nja na Li­ce­ju naj­ja­či uti­sak na nje­ga osta­vi­li su Đu­ra Da­ni­čić, ko­ji je br­zo po­ti­snuo nje­gov ot­por pre­ma no­vom pra­vo­pi­su, i Jo­sif Pan­čić, či­je su na­uč­ne ljet­nje eks­kur­zi­je otvo­ri­le no­vi svi­jet sa­zna­va­nja i dru­že­nja. Krug lju­di sa ko­ji­ma je us­po­sta­vio pri­ja­telj­ski od­nos ni­je bio ve­lik. Ci­je­nio je ne­ke od ko­le­ga sa Li­ce­ja, ali iz­gle­da da ni sa kim ni­je bio po­seb­no bli­zak. U se­dam­na­e­stoj go­di­ni po­čeo je da po­sje­ću­je ba­lo­ve, bio je na­krat­ko za­si­je­njen lje­po­tom dje­vo­jač­kih ha­lji­na i oza­re­nih li­ca, ali je ubr­zo uvi­dio svu is­pra­znost ovih sve­ča­no­sti. Tih li­cej­skih go­di­na, osim po­ro­di­ce i srod­ni­ka, naj­če­šće je vi­đao Je­vre­ma Mar­ko­vi­ća. Pred za­vr­še­tak naj­vi­še ško­le u Sr­bi­ji Si­mić je imao ja­san plan za svo­ju bu­duć­nost. Naj­vi­še su ga pri­vla­či­le dr­žav­ne na­u­ke i pra­vo, za­to što je vje­ro­vao da za njih ima sklo­no­sti. Nje­go­vi ci­lje­vi i ide­a­li u po­čet­ku su dje­lo­va­li su­vi­še skrom­no, jer su mu u pr­vom pla­nu bi­le že­lje da po­sta­ne po­šten i pra­ve­dan čo­vjek, ro­do­ljub, drug i sre­ćan su­prug i otac. Pra­ve­ći pla­no­ve pred po­la­zak na stu­di­je u Ber­lin, on je pro­ši­rio svo­je ži­vot­ne pri­o­ri­te­te na da­lje usa­vr­ša­va­nje i uče­nje, sti­ca­nje spolj­ne ugla­đe­no­sti i ot­me­nog po­na­ša­nja, ka­ko bi se pri­pre­mio za dr­žav­ni­ka. Ide­je o slu­že­nju ze­mlji i ču­va­nju do­sto­jan­stva ime­na ko­je je no­sio ne­pre­sta­no je is­ti­cao.
Fran­cu­ska pre­sto­ni­ca „uzor-va­roš” ka­ko su je na­zi­va­li srp­ski pi­tom­ci, bi­la je od kra­ja če­tr­de­se­tih go­di­na stu­dent­sko sre­di­šte Sr­ba u ko­je je dr­ža­va sla­la tre­ći­nu svo­jih „bla­go­de­ja­na­ca”. Ve­ći­na se ško­lo­va­la na Sor­bo­ni, a za stu­den­te ko­ji su se obra­zo­va­li na stra­nim uni­ver­zi­te­ti­ma sop­stve­nim sred­stvi­ma, Pa­riz je bio ne­za­o­bi­la­zni uni­ver­zi­tet­ski grad. Nji­ho­va za­sje­nje­nost ve­le­gra­dom, ko­ji se to­li­ko raz­li­ko­vao od mir­nog stu­dent­skog ži­vo­ta u Švaj­car­skoj ili u ma­njim nje­mač­kim uni­ver­zi­tet­skim cen­tri­ma, bi­la je ogrom­na. U zi­mu i pro­lje­će 1865. go­di­ne u Pa­ri­zu su se po­red Đor­đa Si­mi­ća za­te­kli Jo­van Mak­si­mo­vić i Jo­van Ava­ku­mo­vić. Svi su bi­li upi­sa­ni na ško­lu pra­va i ži­vje­li su u odvo­je­nim sta­no­vi­ma u bli­zi­ni Sor­bo­ne, kod Luk­sem­bur­škog par­ka. U fran­cu­skoj pre­sto­ni­ci je bo­ra­vio i Pe­tar Ka­ra­đor­đe­vić. Si­mić ga je po­sje­tio dva pu­ta to­kom stu­di­ja, ali se uz­dr­ža­vao od če­šćih su­sre­ta sa njim, jer se, kao i osta­li srp­ski stu­den­ti, bo­jao „da ne bu­de iz­lo­žen ne­po­volj­nim po­sle­di­ca­ma za bu­du­ću ka­ri­je­ru”. Si­mić je ostao u Pa­ri­zu do kra­ja lje­ta 1866. go­di­ne. Ta­da su uob­li­če­na nje­go­va li­be­ral­na gle­di­šta i po­stao je pra­vi evrop­ski li­be­ral. U Pa­ri­zu se upo­znao s Edu­a­rom La­bu­le­om, jed­nim od te­o­re­ti­ča­ra fran­cu­skog li­be­ra­li­zma. Nje­go­va is­ku­stva, raz­mi­šlja­nja i ras­po­lo­že­nja to­kom tih pa­ri­skih mje­se­ci osta­la su ne­za­bi­lje­že­na. O nji­ma je osta­vio sa­mo krat­ke, oskud­ne za­pi­se u ru­bri­ci Efe­me­ris, u ko­joj je na kra­ju svog Dnev­ni­ka bi­lje­žio naj­va­žni­je do­ga­đa­je u ži­vo­tu. Mo­že se na­slu­ti­ti da je za nje­ga is­pla­ni­ra­ni ži­vot­ni put, ko­ji je od­go­va­rao po­ro­dič­nim že­lja­ma, po­čeo da se ostva­ru­je kra­jem stu­di­ja u Pa­ri­zu. Do­bi­ja­nje dr­žav­ne slu­žbe i pro­še­vi­na Je­le­ne Ka­ra­đor­đe­vić, kćer­ke knez Alek­san­dra, obe­ća­va­li su do­bru po­la­znu osno­vu za uspje­šan ži­vot. Za­vje­sa ko­ja je skri­va­la mo­ti­ve, ve­ze i sam do­ga­đaj mo­žda ni­ka­da ne bi bi­la raz­mak­nu­ta da ni­je­su sa­ču­va­na vje­re­nič­ka pi­sma bu­du­ćih su­pru­žni­ka.
(NA­STA­VI­ĆE SE)

Komentari

Komentari se objavljuju sa zadrškom.

Zabranjen je govor mržnje, psovanje, vrijedjanje i klevetanje. Nedozvoljen sadržaj neće biti objavljen.

Prijavite neprikladan komentar našem MODERATORU.

Ukoliko smatrate da se u ovom članku krši Kodeks novinara, prijavite našem Ombudsmanu.

Dan - novi portal
Predaja pomena on-line

Najčitanije danas

INFO

Cjenovnik i pravila o medijskom predstavljanju u toku kampanje za izbore za odbornike u SO Herceg Novi koji će biti održani 9. maja 2021.godine.

Pravila lokalni
Jumedia Mont d.o.o.

Cjenovnik - Radio D

Pravila o medijskom predstavljanju

Pravila lokalni
M.D.COMPANY d.o.o.

Cjenovnik - Radio D+

INFO

Zaštitnika prava čitalaca Dan-a

OMBUDSMAN

kontakt:

ombudsman@dan.co.me

fax:

+382 20 481 505

Pogledajte POSLOVNIK

Pratite rad OMBUDSMANA

Pogledajte IZVJEŠTAJE

Karikatura DAN-a
Karikatura
Pogledaj sve karikature >>>

Najčitanije - 7 dana


 

Prognoza dana

 



 

Developed by Beli&Boris - (c) 2005 "Dan"