ŽABLjAK – Direktor NVO Centar za razvoj Durmitora Darko Stijepović ocjenjuje da je već 15 godina zaustavljen razvoj skijaških područja na Žabljaku kao što su Pitomine i Veliki Štulac. On smatra da su na tim lokacijma, koje su na sjevernoj strani Durmitora, mnogo bolji uslovi za skijanje nego na „surovoj strmeni malene staze Savinog kuka”. Stijepović naglašava da su svi ski-liftovi u Žabljaku, koji i danas rade, stari oko 46 godina jer su nabavljeni 1972. godine i tvrdi da je i na tom primjeru na Žabljaku vidljiv kontinuitet haosa, odnosno rasipanje energije i
resursa.
– Već deset godina telale podgoričke dahije o renoviranju hotela „Jezera”, „Planinka” i „Durmitor”. Na terasi hotela Jezera ponekad se sunčaju gušteri, a u razvaljenim sobama gnijezda viju jeine (sove) i gavranovi crni. Najveći planinski hotel u Crnoj Gori, hotel „Planinka” zakatančen je zavazda, radnici otjerani na biro rada, a kada neko vidi hotel „Durmitor” odmah pita da li je ovo Bosna i da li je ovdje bilo rata. Sa druge strane, ministar turizma i održivog razvoja Pavle Radulović priča o povećanju kapaciteta u CG turizmu! U Žabljaku, tvrde u lokalnoj Turističkoj organizaciji, imaju povećanje broja noćenja za 100 posto, a cijele prošle zime grad nije imao vode, hotel „Planinka” sa 400 ležaja nije radio, a 1.500 vikendica je kao bomba uništilo prostor – navodi Stijepović u svom osvrtu na turizam na Žabljaku danas i 80 godina unazad.
Stijepović ističe da je 1972. godine, za jednu godinu završen i asfaltiran put Žabljak – Mojkovac dužine 70 kilometara i dobijena saobraćajna veza za savremen turistički razvoj, kojoj ni danas nema mane.
– Taj put nikada nije svečano otvoren a i danas je kičma puta na sjeveru. Današnja Đukanovićeva ordija ne može da napravi jedan jedini put te dužine za njihovog vladanja i pohare duge 30 godina. Nedavno su ministar Nurković i družina bezobrazno otvorili željezničku stanicu u Tuzima koja je napravljena prije 40 godina pa treba razmisliti da Đukanović svečano otvori i ovaj stari put kroz kanjon Tare. I to jedno 5-6 puta kao što je svečano otvarao i put za Šavnik – predlaže Stijepović i dalje navodi da je 1954. godine otvoren aerodrom na Njegovuđi, a 1961. otvoren je i aerodrom na Jezerima.
– Izgraditi aerodrome u to vrijeme bilo je slično izgradnji kosmodroma. Srećom tada nije bilo Markovića, Đukanovića, Radulovića, Vukićevića, Šljivančana da se pitaju gdje i konj da se zaveže.
No, krećemo se unazad pa se nekadašnji elitni skijaški centar, mjesto koje je dobilo najveću nagradu Uneska 1987. godine, sručio na nivo neopisive zone sumraka u kome se napreduje ka 1937. godini. Tada je počeo da se gradi prvi veliki hotel – hotel „Durmitor”. Evo nas na početku zimskog turizma u Žabljaku, ponovo, samo sada sa 80 godina više i sa ski-pacerima, fušerima, hijenama i zlokrpima na leđima. Đukanović nas je vratio 80 godina unazad – konstatuje Stijepović.V.Š.
Ništa od velikih najavljenih investicija
– Truli bogataši i naftaški sultani iz Azerbejdžana utekli su glavom bez obzira iz Žabljaka. Obećavan je superluksuz u naftaškom hotelu od 600 ležaja, žičarama, bazenima u Žabljaku... I košarkaš Peković im je elegantno udario rampu – ništa od njegove investicije. Ko je spreman da prosipa pare u jamu bezdanicu, u mjestu rabadžijskog, kiridžijskog i panađurskog turizma? Na kraju je i Statis otperjao i nema ništa od obnove hotela „Durmitor”. Treba biti žestoki hazarder pa uložiti veliki novac na one kojima curi vrijeme i koje je vrijeme pregazilo – konstatuje Stijepović.
Mehana na Crnom jezeru
– Ministar Radulović je nastavio izgradnju mehane na Crnom jezeru. Sa najviše pozicije vrhuška izvodi lakrdiju sa zakonima Crne Gore, u prsa se tuku i zaklinju u vladavinu prava i zaustavljanje divlje gradnje, a sami, sa zataknutim evropskim peruškama na čelenke, u najstrože zaštićenom prostoru Crnog jezera skandalozno divljaju. I još graju i vrište ponosni što grade mehanu čija kanalizacija će da se izliva u Crno jezero iz koga se ta ista mehana i žabljački vodovod snabdijeva vodom. Nekadašnji Dom Uneska, koji je postojao na tom mjestu, bio je izgrađen a da je džinovsko drveće ostalo da raste i na 10 cm od zidova objekta, a sada je posječeno sve drveće u krugu od 30 metara oko mehane – kaže Stijepović.