- Piše: Momo Joksimović

Jugoslavija je do 1978. godine bila nisko zadužena država. Te godine na skupu političara i ekonomista u Skandinaviji preporučeno je da Jugoslaviji treba dati povoljne kredite. U narednih pet godina Jugoslavija je uvećala spoljni dug za 7 milijardi eura, pa je potom dug narastao na 18 milijardi, a ubrzo i na 21 milijardu. Ti krediti su išli na potrošnju, podizanje standarda, na plate, penzije. Krajem 60-ih i početkom 70-ih godina naši radnici su masovno išli u inostranstvo pa se u zemlju slivao veliki novac. Takvi prihodi su se vremenom smanjivali, ali su potrošačke navike ostale iste. Tako se krenulo sa zaduživanjem.

Crna Gora je u zajedničkoj državi solidno egzistirala. Dobijala je značajna novčana sredstva iz Fonda za razvoj nerazvijenih područja i druge donacije. Devedesetih godina prošlog vijeka Fond PIO CG je bio pun novca koji će se brzo potrošiti dolaskom „mladih i lijepih”. Tada je javni dug Crne Gore bio oko 600 miliona eura, a nakon 30 godina, uništenjem privrede, preduzeća i njihovom rasprodajom budzašto, taj dug je narastao na 4,409 milijardi eura, odnosno 105,15 odsto BDP-a. Deficit je za 11 mjeseci u 2020. godini, prema izvještaju EK, iznosio 8,5 odsto. Dolazi do velike nezaposlenosti, do gubitka radnih mjesta zbog epidemije Kovida-19, a na sve to će uticati i loša turistička sezona, što će dodatno produbiti deficit Crne Gore. Dug je iznosio 3,8 milijardi eura, kao i deficit budžeta oko 400 miliona eura, zatim slijedi novo zaduživanje, što je uslovilo i pad BDP-a za 15,2 odsto. Stvorio se mali broj bogatih ljudi i ogroman broj siromašnih. Srednja klasa je nestala. Ekonomija u Crnoj Gori je svjesno u kontinuitetu uništavana. Vlast nas je stalno bombardovala medijskim spinovima da smo ekonomski „tigar“ i „lideri“ na Balkanu, da smo bolji od Srbije i okruženja.Pametnom i racionalnom ekonomskom politikom, s ovakvim resursima, Crna Gora može zasigurno da egzistira.

Srbija će lakše podnijeti ovu krizu. Dug Srbje iznosi oko 27 milijardi eura ili 53 odsto BDP-a, mada premijerka Brnabić kaže da je taj postotak 48,2 BDP-a. Srbija je u prethodnim godinama vraćala i dug iz Titovog perioda, kao i onaj napravljen za vrijeme vlada Milke Planinc, Veselina Đuranovića, Branka Mikulića, pa Mirka Marjanovića u iznosu od oko 340 miliona eura godišnje. Srbija je posljednju ratu duga Kini isplatila prošlog mjeseca u iznosu od 4 miliona eura. Krajem 2021. godine Srbija mora da vrati 241,8 miliona eura kredita uzetih za vrijeme SFRJ. Srbija je otplatila sav dug prema Londonskom klubu, a godinu dana ranije i obaveze prema Evropskoj investicionoj banci, odnosno EU. No Srbija ima još dosta starih dugova koje će otplaćivati do 2041. godine.

Hrvatska je stare dugove izmirila još 2012. godine u iznosu od 215 miliona eura. U međuvremenu, Hrvatska se zadužila 44,564 milijarde eura, odnosno 89,1 BDP-a.

Slovenija je stare dugove izmirila 1995. godine u iznosu od 524 miliona eura. Sadašnji dug Slovenije iznosi 43,588 milijardi eura. Makedonija ima javni dug od 7,843 milijarde eura, odnosno oko 75 odsto BDP-a. Bosna i Hercegovina ima javni dug 12,15 milijardi konvertibilnih maraka, odnosno 6,2 milijarde eura, što je 34,7 odsto BDP-a.

Crna Gora ima složenu i tešku ekonomsku zbilju. Imamo preko 300.000 građana na ivici siromaštva i preko 200.000 gladnih. Crna Gora ima oko 130.000 penzionera koji zbog niskih penzija i stalnog povećanja cijena životnih namirnica žive u siromaštvu i bijedi. Imamo i značajan broj invalida i lica u stanju socijalne potrebe. Takođe prisutna je i velika nezaposlenost i siva ekonomija.

Kriza jeste velika. Vlada mora hitno napraviti stručni tim koji bi preduzeo mjere za sanaciju krize. Javna potrošnja se mora kresati za 20–30 odsto. Ne može se izdržavati oko 52.000 ljudi u javnoj upravi i lokalnoj samoupravi. Mora biti bolji odnos prema građanima, a privredi se mora pomoći, jer će ona to vratiti budžetu i građanima. Vlada CG mora imati konsultacije s većinom, praviti bolne ali nužne rezove, i to odmah i hitno. Dosta je dijaloga i monologa. Građani hoće rezultate.

---