Vršilac dužnosti direktora Uprave javnih prihoda i carina Aleksandar Damjanović kazao je da predlog za uvođenjem poreza na luksuz ima njegovu apsolutnu podršku. Damjanović je istakao da će Uprava prihoda i carina imati senzibilitet prema sektorima koji su najviše pogođeni pandemijom, kako bi u toku turističke sezone poboljšali položaj i ostvarili zaradu, a time i država ostvarila prihod.

– Imaće ova Uprava prihoda i carina apsolutni senzibilitet i sluh za probleme u ovim granama koje su najviše pogođene pandemijom, uz mjere koje je Vlada donosila iz više navrata onim paketima i koje su još u najavi, a tiču se pogotovo turističkog sektora – kazao je Damjanović agenciji Mina biznis. On je naveo da će svakako imati balansirani pristup u smislu da omoguće da privreda prihoduje, kako bi i država mogla da prihoduje od nje.

​– Treba imati senzibilitet i dati šansu, odnosno vazduh toj privredi da sada u aprilu, maju i junu obezbijedi neophodnu akumulaciju da uđe u pripremu turističke sezone i da u junu, julu i avgustu, kada bude špic, kako-tako poboljša svoj položaj i ostvari neku zaradu. Prosto ni država, ni ova Uprava neće moći da naplati ništa od privrede kojoj se ne da šansa da napravi tokom sezone elementarnu zaradu koju nije imala prošle godine – saopštio je Damjanović.

Dodao je da je, otkad je preuzeo funkciju, inicirao pokretanje stečajeva tamo gdje je besmisleno da se neka preduzeća održavaju „ni na nebu, ni na zemlji” i to godinama.

„Uputio sam inicijativu za Montenegro Airlines (MA) u ime Uprave, zatim Vektra Boku. Takvih primjera ima sijaset. To ćemo raditi vrlo neselektivno, svakodnevno, primjenjujući to kao posebnu mjeru”, rekao je Damjanović.

On je naveo da se radi sve kako bi se došlo do naplate sredstava, kao i da je, kada nema više nikakvih mogućnosti, veća šteta da takva preduzeća postoje, nego da uđu u stečaj i kroz taj postupak pokušaju da se zaštite interesi povjerilaca i zaposlenih.

„Još jedan problem jesu famozni IOPPD obrasci o obračunatim i plaćenim porezima i doprinosima. Ako neko uredno plaća druge obaveze, a ne IOPPD obrasce, onda to odmah treba signalizirati, a ne čekati da se predstavnici novih bordova sami javljaju da se u tim preduzećima isplaćuju neto zarade bez doprinosa”, kazao je Damjanović.

To je, kako je dodao, neprihvatljiva praksa i to je dug koji je u vazduhu i još nije evidentiran.

„Sistemski problem se odnosi i na to da bivša Poreska uprava u svom postojanju, pogotovo u posljednjem periodu nabujane ekonomije, prosto nije uspjela da efektuira nijednu jedinu hipoteku, odnosno zabilježbu na brojnim nekretninama koje ima, odnosno da ih prisvoji i prihoduje”, saopštio je Damjanović. On je kazao da banke i javni izvršitelji to rade svakodnevno, a da ta služba, sa velikim bojem ljudi, nije.

– Nevjerovatno da država to ne radi kao sistem i vječno traju te neke zabilježbe i hipoteke. Tu, niti preduzeće, niti država može da mrdne. Ako se to ne umije, ne može i ne smije, a ja mislim i da se umije, može, smije i mora, onda je pošteno promijeniti zakon o izvršiteljima u zakon o obezbjeđenju i dati njima da naplaćuju državne prihode. To bi bio poraz države i bilo bi neprihvatlljivo - istakao je Damjanović. Vl.O.

---

Rasknjižavanje duga urađeno bez zakonskog osnova
Damjanović je, komentarišući iznos poreskog duga od 460 miliona eura na kraju prošle godine, kao i činjenicu da je rješenjima Privrednog suda došlo do otpisa njegovog dijela rasknjižavanjem, ocijenio da je to urađeno bez zakonskog osnova.

– Rasknjižavati poreski dug na bazi rješenja stečajnih sudija, odnosno Privrednog suda je besmisleno. U Zakonu o poreskoj administraciji jasno je definisano kako prestaje poreski dug. Po mom mišljenju to je urađeno bez zakonskog osnova – da li sa namjerom da se vještački pokaže da je dug manji, ili sa namjerom da se na taj način prekroji privredna slika, pa da se možda i ono što je u stečaju, a što je nenaplativo, eliminiše iz bilansa, smatram da je to problematično – naveo je Damjanović.