Konsenzus vodećih političkih snaga u Crnoj Gori koji bi se pretočio u dvotrećinsku većinu za izbor čelnika tužilaštva i temeljnu promjenu izbornog zakonodavstva nije ni na vidiku, ocijenili su pravnici i politički analitičari. Dvotrećinska većina potrebna je da bi se promijenio Zakon o izboru odbornika i poslanika, ali i da se izaberu vrhovni državni tužilac i dio članova Sudskog savjeta. Sagovornici „Dana“ smatraju da u ovakvom političkom ambijentu nije realno očekivati dogovor između vlasti i opozicije.
Advokat i bivši ministar pravde
Dragan Šoć kaže da bi usvajanje izmjena zakona o tužilaštvu koje su sada u opticaju značilo da vrhovni državni tužilac ne može ništa značajno da promijeni, zbog toga što mandat ima samo privremeno.
– Bez stvarnih, ustavnih promjena, došli bismo do toga da su praktično dva sistema konstantno u blokadi i u v.d. stanju. S druge strane, ne vidim način da u ovom parlamentu može doći do te većine koja će obezbijediti izbor vrhovnog državnog tužioca ili onih članova Sudskog savjeta koji se biraju u Skupštini – ističe Šoć.
Advokat
Veselin Radulović smatra da je jedan od ključnih problema to što politički predstavnici žele da kontrolišu tužilaštvo.
– Vjerovatno se boje da bi nezavisni tužilac i njih mogao staviti na tapet. Nažalost, kada je u pitanju izbor vrhovnog državnog tužioca, ali i sudija Ustavnog suda, političke partije posmatraju uskostranačke interese. Ne vodi se računa o tome da se na takvu funkciju predloži neko ko je stručan. Mislim da ni ubuduće nije realno očekivati da se postigne taj dogovor i da se izabere neko ko bi posao obavljao profesionalno – kazao je Radulović.
On podsjeća da je aktuelni vršilac dužnosti vrhovnog državnog tužioca izabran kvalifikovanom većinom.
– Za njega nije glasala samo vladajuća struktura iz tog perioda, već i jedan dio opozicije, ali mislim da je to bilo prvenstveno iz političkih motiva. Bojim se da će se ta praksa nastaviti i dalje, dok god imamo političku elitu ovakvu kakva jeste – rekao je Radulović.
Nacrt zakona o tužilaštvu koji će biti pred poslanicima 11. maja sadrži i rješenje o ograničenju mandata vršioca dužnosti vrhovnog državnog tužioca na osam mjeseci, bez mogućnosti ponovnog izbora. Kako su istakli predlagači, ograničavanjem trajanja mandata na osam mjeseci, bez mogućnosti ponovnog izbora, usvajaju se primjedbe iz mišljenja Venecijanske komisije o mogućem „zaobilaženju“ ustavnih odredbi koje definišu izbor vrhovnog državnog tužioca.
Izvršni direktor Centra za građanske slobode
Boris Marić kaže da predstavnici opozicije i vlasti moraju pregovarati kako bi došli do rješenja.
– U suprotnom, politički kontekst će se nastaviti u ovoj dinamici, a sada nemamo adekvatan deblokirajući mehanizam da bismo dobili punopravni potrebni izbor sa punim legitimitetom i legalitetom, prije svega vrhovnog državnog tužioca, ali i članova Sudskog savjeta, koji su neophodni za puno funkcionisanje pravosudnog sistema – naglašava Marić.
Prema njegovom mišljenju, trebalo bi razmisliti o amandmanskim promjenama Ustava.
I.D.–M.V.
Dominiraju politički dogovoriSkupština Crne Gore formirala je prošlog mjeseca Odbor za sveobuhvatnu izbornu reformu, ali, po ocjeni Veselina Radulovića, teško se mogu očekivati kvalitetne izmjene izbornog zakona.
– I ukoliko se dogovore, to će biti neki truli politički dogovor. U prošlosti su se jedino na taj način i dogovarali kada je bilo potrebno, pa su uspjeli da izaberu vrhovnog državnog tužioca ili sudije Ustavnog suda. Tako da će možda izglasati i izborne zakone – kaže Radulović.
)){kind=small}
