U Ulcinju ne postoji precizan podatak koliko je nelegalno podignutih objekata, ali se prema mnogobrojnim nezvaničnim pokazateljima taj broj kreće između pet i sedam hiljada. Ono što nadležni državni i organi lokalne uprave ne znaju, vidljivo je na svakom koraku u gradu pod Možurom. S obzirom na to da je do nedavno opštinska planska dokumentacija bila zastarjela, nije se nazirao kraj ovom očiglednom problemu. Plan Ulcinja bio je iz 1969. godine, ažuriran je 1985. a zvaničnih podataka da li je popis nelegalno izgrađenih objekata završen, još nema iako je opština davno obrazovala komisiju koja je taj posao trebalo da sprovede do kraja. Tipični primjeri bezobzirne uzurpacije državne imovine i divlje gradnje u Ulcinju su naselja Pinješ, Štoj, Liman i Bijela Gora. Tamo je na divlje, suprotno svim urbanističkim normama, bez odobrenja i za kratko vrijeme izgrađeno na stotine velikih vikendica i kuća za odmor, pa čak i hotela što je i te kako narušilo nekadašnju idilu. Štoj se iz vikendaškog naselja pretvorio u mali grad. Toliko se brzo gradi da u naselju od nekoliko hiljada kuća nema kanalizacije ni vodovoda, a veliki problem je i snabdijevanje električnom energijom. Iako većina objekata nema dozvolu, nadležne službe intervenisale su tek u nekoliko slučajeva. Takođe nije ni nepoznanica da je zbog nekontrolisane gradnje na hiljade objekata neusklađena elektroenergetska mreža u najjužnijoj crnogorskoj opštini. U takvim uslovima preopterećenje u špicu turističke sezone sa dozvoljenih 10 procenata penje se na 20, a često i na 30 odsto. Ipak, ako je suditi po izjavama najviših opštinskih zvaničnika, u Ulcinju nemaju dilemu kada je u pitanju „pripitomljavanje” nelegalne gradnje. Prema riječima predsjednika opštine Fatmira Đeke, lokalna uprava neće dozvoliti da se broj nelegalno sagrađenih objekata povećava jer su se usvajanjem planske dokumentacije stvorile pretpostavke da se legalizuje dobar dio objekata koji je obuhvaćen planovima.
– Teško je utvrditi koliko je sagrađeno nelegalnih objekata, ali se radi o velikom broju. Preko pet hiljada sigurno i odlučni smo da uradimo sve što je u našoj nadležnosti kako bismo uz pomoć nadležnih državnih organa spriječili da se taj broj povećava. Zbog toga apelujem na investitore da se ne upuštaju u bilo kakve aktivnosti bez potrebnih odobrenja i dozvola. Posebno upozoravam one koji planiraju da grade na opštinskom, odnosno državnom zemljištu. Intenzivno radimo na preostalim detljanim planovima (Đerane 1, Đerane 2, Kodre1 ...) a do kraja marta trebalo bi da bude završen Predlog PUP-a. Usvajanjem ovog plana Ulcinj će ući u novu fazu razvoja – kaže Đeka.
Prema njegovim riječima, stav aktuelne vlasti je da pokuša da uklopi što više objekata u planove, jer investitori koji su gradili nijesu krivi što im 20 godina nijesu stvoreni uslovi da to rade legalno.
– Ima veliki broj objekata za koje su plaćene komunalije a mnogo je i onih koji su pravovremeno podnijeli zahtjeve. Nastojaćemo da svima izađemo u susret, ali da ne smetamo infrastrukturnim objektima koji su već izgrađeni – ističe Đeka. M.K.
Inspektori već na terenu
Kako saznajemo, narednih dana inspektori Uprave za inspekcijske poslove će u najjužnijoj opštini sprovoditi akciju suzbijanja nelegalne gradnje. Inspektorima je naloženo da najstrože kažnjavaju sve građevinske aktivnosti na opštinskom, odnosno državnom zemljištu. Kontrolisaće se i štandovi i kiosci na desnoj strani puta od Port Milene prema Adi, a koja je u zoni morskog dobra. Istovremeno će komunalni policajci kontrolisati lijevu stranu puta.
Prosječna površina stana 95,2 kvadrata
Od ukupnog broja nastanjenih stanova u Crnoj Gori, najveću prosječnu površinu stana ima opština Ulcinj – 95,2 kvadrata, dok je sa najmanjom prosječnom površinom stana opština Šavnik – 51,6 kvadrata. U najjužnijoj opštini evidentirano je 8.866 stanova ukupne površine 803.581 metar kvadratni. Na vodovodnu mrežu i kanalizaciju priključena su 8.703, odnosno 8.766 stanova. Električnu energiju imaju sva domaćinstva, a uređaje za klimatizaciju nešto manje od polovine (4.261). Nešto više od 50 odsto stambenih jedinica ima priključak za internet, dok sistem centralnog grijanja postoji u 249 domova.
Komentari
Komentari se objavljuju sa zadrškom.
Zabranjen je govor mržnje, psovanje, vrijedjanje i klevetanje. Nedozvoljen sadržaj neće biti objavljen.
Prijavite neprikladan komentar našem
MODERATORU.
Ukoliko smatrate da se u ovom članku krši Kodeks novinara, prijavite našem
Ombudsmanu.