Poslaničke grupe u Evropskom parlamentu usaglasile su amandman u kome izražavaju ozbiljnu zabrinutost zbog pokušaja da se aktivisti civilnog društva u Crnoj Gori demonizuju kroz klevetničke medijske kampanje. Kako nam je rečeno, taj amandman na rezoluciju podnio je poslanik Evropskog parlamenta (EP) iz Hrvatske Jozo Radoš.
Na sjednici predstavnika poslaničkih grupa u Briselu početkom ove nedjelje usaglašeni su takozvani „kompromisni amandmani”, odnosno oni amandmani koje izvjestilac za Crnu Goru i autor rezolucije Čarls Tenok bez detaljnije rasprave uključuje u finalni tekst rezolucije. Na tom sastanku prihvaćeni su i amandmani hrvatskih parlamentaraca o potrebi da Crna Gora što prije riješi otvorena bilateralna pitanja sa susjedima, kako ono u vezi sa razgraničenjem, tako i sukcesiju imovine vojske nekadašnje zajedničke države. Takođe, prihvaćen je i amandman koji upozorava na opasnost za crnogorske javne finansije zbog enormnih odštetnih zahtjeva protiv Crne Gore pred međunarodnim sudovima, u sklopu arbitražnih sporova.
Poslanik EP iz Hrvatske Jozo Radoš amandmanom je reagovao na član 15 nacrta Tenokove rezolucije, kojim se tretira pitanje statusa civilnog društva i medijskih sloboda. Tenok je prihvatio njegov amandman,.
– EP primjećuje nedavne napore za poboljšanje mehanizma konsultacija sa organizacijama civilnog društva u cilju postizanja veće transparentnosti u politici i zakonodavstvu u inkluzivnom procesu. Poziva nadležne državne organe na dalji razvoj održivog sistema javnog finansiranja organizacihja civilnog društva i odgovarajućeg institucionalnog okvira. Pozdravlja osnivanje novog savjeta za razvoj nevladine organizacije koji je imenovan od strane Vlade. Poziva nadležne vlasti da zaštite aktiviste civilnog društva od napada i mržnje koja se navodno propagira u pojedinim medijima, kao i od pokušaja da ih demonizuju kroz klevetničke kampanje i izgrade klimu u kojoj oni mogu da djeluju bez straha ili odmazde – konstatuje se u amandmanu koji je podnio Jozo Radoš, a Tenok načelno prihvatio.
I u osnovnom Tenokovom tekstu, u članu 15, postojao je poziv da se zaštite aktivisti civilnog sektora, što je jasna poruka povodom kampanje lista „Informera” protiv direktora MANS-a Vanje Ćalović.
Na sastanku u Briselu prihvaćen je i amandman grupe hrvatskih poslanika, na čelu sa Andrejom Plenkovićem, kojim se „podstiče Crna Gora da riješi otvorena bilateralna pitanja sa susjedima što ranije u procesu pristupanja, a u konstruktivnoj i komšijskoj atmosferi”.
– Poziva crnogorske vlasti da u potpunosti poštuju odredbe o sukcesiji bivše Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije (SFRJ), posebno u vezi sa vojnom imovinom – navodi se u amandmanu hrvatskih poslanika.
Oni su predali i amandman koji se odnosi na potrebu pravednog obeštećenja žrtava ratnih zločina, što se u najvećem dijelu odnosi na nadokandu žrtvama iz logora Morinj.
Hrvatska je ranije zatražila da joj se iz Crne Gore vrati školski brod „Jadran”, jer tvrdi da je taj jedrenjak na početku ratova 90-ih otet iz njegove matične luke Split i da od 2006. pripada Mornarici Vojske Crne Gore.
U vezi sa granicama, slovački poslanik u EP Eduard Kukan podnio je i amandman kojim od Crne Gore traži da što prije riješi spor oko Sutorine. Takođe, on je pomenuo i sporove Crne Gore sa Hrvatskom, Srbijom i Kosovom, što je amandman koji je takođe prihvatljiv izvjestiocu za Crnu Goru, britanskom konzervativcu Čarlsu Tenoku.
Spoljnopolitički komitet EP raspravljaće o Crnoj Gori i Tenokovoj rezoluciji 23. februara, a 24.februara biće utvrđen njen predlog. Plenum Evropskog parlamenta raspravljaće o toj rezoluciji početkom marta, kada će se i izjasniti o njoj. M.V.
Arbitraže ugrožavaju javne finansije
Čarls Tenok je kao kompromisni amandman prihvatio predlog poslanika EP Eleni Taherou kojim se upozorava na opasnost međunarodnih arbitražnih postupaka protiv Crne Gore.
– Primjećuje se da postoji rizik od nove runde potencijalnih obaveza za javne finansije, kao rezultat raznih međunarodnih arbitražnih postupaka koji su u toku – navela je Taherou.
Kiparska kompanija CEAK, iza koje stoji ruski tajkun Oleg Deripaska, potražuje više od 900 miliona eura od Crne Gore posredstvom sudskih procesa koji se vode u Beču i Vašingtonu, a odnose se na, kako se u tužbi tvrdi, nezakonitu eksproprijaciju KAP-a.