Dnevna štampa Marketing Redakcija Kontakt
Za glavnog arhitektu postavio osuđenog za zloupotrebe * EU mora da zaustavi korumpirane političare * Izbornu kampanju prate u v.d. stanju * Šef turskog podzemlja ljetuje u Budvi * Jaje kao mikrokosmos cijelog svemira * „Brani” dodirivanje lica * U SAD četvrti dan zaredom više od 1.000 preminulih
ISSN 1800-6299
  Izdanje: 26-07-2020

Porudzbenica
Rubrike
Pogledajte

Strip Dana

Strip

Riječ Dana
Kenan Hrapović, ministar zdravlja:
ID: 188634 Description: Rijec Created By: rajka.raicevic Active user name: Status: Tehnicki PRESS Status: T Author: Rajka Raičević Main Headline: Riječ "Dana" Lines of Text: - Zdravstvene institucije koje prate epidemiološku situaciju smatraju da izbori u Crnoj Gori uz poštovanje mjera mogu biti bezbjedno održani.

Vic Dana :)

Ulazi otac u sobu i vidi sina kako sjedi sav šćućuren.
- Šta ti je?
- Hladno mi je, smrzavam se.
- Trči brže u ćošak, tamo je 90 stepeni!!!!


– Stoji žena ispred ogledala i gleda se, gleda, gleda.... Onda se okrene mužu: Za bolje i nisi!


Veliki ekran, hladno pivo, grickalice, supruga. Izbacite uljeza.


U mojim godinama više MI NE smeta ako MI misli nekuda odlutaju,
Jedino se bojim DA se NE vrate.


Sjedi muž u krevetu i gleda porno fotografije, misleći da mu žena spava. Odjednom, žena se javi: Ček‘, ček‘, vrati tu prethodnu. Ne, još jednu... Još jednu... E, takve zavjese hoću da mi kupiš za kuhinju.
Srednje godine su životno razdoblje kad kupite providnu spavaćicu.
A onda vam padne na pamet DA više NE poznajete nikoga ko bi kroz nju nešto vidio.


Ako ti se ustajanje iz kreveta čini kao dizanje tegova, znači DA si došao u zrelo doba.


Sagneš se DA zavežeš cipelu, a onda se upitaš - šta bih još mogao DA uradim kad sam se već sagnuo?







Arhiva
Dan:
Mjesec:
God:

Razno
Uclani se

Feljton - datum: 2020-07-21 SVETI KRALJ MILUTIN – U SUSRET 700-GODIŠNJICI SMRTI 3
Stefan Nemanja Moćni rođaci ograničavali vladarevu moć Feljton smo uradili prema knjizi prof. dr Vlade Stankovića „Kralj Milutin”, koju je objavila Izdavačka kuća „Freska” iz Beograda
Dan - novi portal
Stefan Uroš Milutin je rođen 1254. ili 1255. godine, u burno, turbulentno i u savremenim izvorima veoma loše osvijetljeno vrijeme središnjih decenija 13. vijeka. Iako naizgled solidno učvršćeni na vlasti u srpskoj zemlji i pomorskoj, sinovi Stefana Provjenčanog su u središnjih pedeset godina 13. stoljeća bili suočeni s mnogim izazovima, opasnostima, izloženi unutrašnjim sukobima i napadima, ili pretenzijama spoljašnjih neprijatelja – neprijatelja koji su bili izvan i inače nedovoljno jasnih i utvrđenih granica kompozitnog, geografski i politički kompleksnog srpskog kraljevstva. Potomci Stefana Nemanje vladali su širokim i raznolikim prostorom od dalmatinske jadranske obale sve do predjela Drača na obali Jonskog mora u primorju i u unutrašnjosti kopna geografski takođe nejednakim teritorijama od Zapadne Morave na sjeveru, preko Rasa i obronaka Kopaonika do sjevernih obronaka Šar-planine i doline Ibra, geografskog prelaska Raške kotline u Kosovsku dolinu. Ovim geografski, morfološki, klimatski, ali i politički i vjerski izuzetno raznovrsnim i neujadnačenim prostorom gospodario je nominalno kralj Srbije i pomorskih zemalja, s brojnim lokalnim gospodarima, članovima sopstvene bliže ili dalje porodice, primorskim gradovima koji su imali svoju unutrašnju autonomiju, uz Dubrovnik, koji se od 1202. godine nalazio pod vrhovnom vlašću Mletačke republike – nakon Četvrtog krstaškog pohoda 1204. i uništenja Vizantinskog carstva najmoćnije mediteranske sile – i pojedinim naseobinama rudara Sasa, s posebnim statusom i autonomnom upravom.

Iako nominalno vrhovni vladar svih srpskih zemalja i pomorskih, vladajući kralj iz loze Stefana Nemanje, bio je okružen moćnim rođacima različitih stepena srodstva, koji su ga poput koncentričnih krugova okruživali i ograničavali njegovu stvarnu vlast ili moć na određenom prostoru. U oblastima u staroj Duklji –bZeti, dolini Morače, i dalje su značajan uticaj imali potomci starijeg brata Stefana Nemanje, kneza Miroslava, dok su potomci najstarijeg Nemanjinog sina Vukana, nastavljajući stare dukljanske tradicije (preuzevši ih od Miroslavljevih potomaka), ponijeli i kraljevsku titulu, potvrđujući značaj teritorijalnih i porodičnih tradicija u srpskim vladarskim rodovima čak i u vrijeme kada su Nemanjini unuci vladali centralnim oblastima srpske države tokom problematičnog i burnog 13. vijeka. [...]

U vrijeme kada je rođen Stefan Uroš Milutin (1254/5), drugi sin Stefana Uroša, najmlađeg, trećeg sina kralja Stefana Prvovjenčanog, država njegovog oca se nalazila u specifičnom, posebno teškom položaju. Upravo zbog navedenog nedostatka savremenih izvora, izvora koji bi ne samo poticali iz ovog perioda (kao što je, na primjer, Domentijanovo fascinantno „Žitije Svetog Save”) već bi o njemu i govorili, godine bliske vremenu rođenja budućeg kralja Milutina i vrijeme njegovog odrastanja vrlo su problematični za rasvjetljavanje i teški za pravilno razumijevanje. Kao i u svim ostalim slučajevima, međutim, neophodno je detaljno analizirati sve raspoložive izvore, bez obzira na njihovu provinijenciju ili svrhu nastanka, ali i precizno odrediti istorijski kontekst vremena koje se istražuje. Samo pravilnim sagledavanjem istorijskih prilika konkretnog vremena koje se razmatra, podaci izvora mogu biti protumačeni na ispravan način i tačno vrednovani. Bez jasnog sagledavanja istorijskog konteksta izvorni podaci se ne mogu pravilno razumjeti, postajući suviše apstraktni ili nekonkretni, uzimani nerijetko više da potkrijepe neku unaprijed zamišljenu autorovu teoriju, nego da doprinesu detaljnijoj analizi proučavanog perioda.

Kralj Stefan Uroš (I) je, zahvaljujući nesumnjivo i svojoj dugotrajnoj, tridesettrogodišnjoj vladavini, koja je uslijedila nakon decenije i po u kojoj su se dva njegova starija brata promijenila na srpskom kraljevskom prestolu, bio onaj pripadnik roda Nemanjića koji je značajno uticao na učvršćivanje centralne vlasti u politički heterogenoj srpskoj državi, kao i na sužavanje političke moći široke vladarske porodice, brojnih neposrednih i pobočnih potomaka Stefana Nemanje (Svetog Simeona), na sopstveno potomstvo, na svoje sinove Dragutina i Milutina, čije je nasljedstvo svih tradicija Nemanjića nakon vladavine kralja Uroša postalo neosporno i ugrađeno u temelj politike i vladarske ideologije Stefana Uroša Milutina.

Priredio: MILADIN VELjKOVIĆ

(Nastaviće se)


Komentari

Komentari se objavljuju sa zadrškom.

Zabranjen je govor mržnje, psovanje, vrijedjanje i klevetanje. Nedozvoljen sadržaj neće biti objavljen.

Prijavite neprikladan komentar našem MODERATORU.

Ukoliko smatrate da se u ovom članku krši Kodeks novinara, prijavite našem Ombudsmanu.

Dan - novi portal
Predaja pomena on-line

Najčitanije danas

INFO

Cjenovnik i pravila o medijskom predstavljanju u toku kampanje za izbore za odbornike u SO Herceg Novi koji će biti održani 9. maja 2021.godine.

Pravila lokalni
Jumedia Mont d.o.o.

Cjenovnik - Radio D

Pravila o medijskom predstavljanju

Pravila lokalni
M.D.COMPANY d.o.o.

Cjenovnik - Radio D+

INFO

Zaštitnika prava čitalaca Dan-a

OMBUDSMAN

kontakt:

ombudsman@dan.co.me

fax:

+382 20 481 505

Pogledajte POSLOVNIK

Pratite rad OMBUDSMANA

Pogledajte IZVJEŠTAJE

Karikatura DAN-a
Karikatura
Pogledaj sve karikature >>>

Najčitanije - 7 dana


 

Prognoza dana

 



 

Developed by Beli&Boris - (c) 2005 "Dan"