Iako su završili tek prvu od četiri godine mandata na koji su izabrani, članovi Savjeta Radio-televizije Crne Gore (RTCG) će, u slučaju da parlament usvoji Predlog zakona o nacionalnom javnom emiteru RTCG, ostati bez te funkcije, jer novi zakon predviđa biranje novog sastava tog tijela. Predloženim zakonom predviđen je izbor i novog generalnog direktora, što će biti dužnost novog Savjeta, a što takođe znači skraćenje mandata aktuelnom generalnom direktoru RTCG
Božidaru Šundiću, koji je na toj funciji manje od dvije godine.
Generalni direktor, izabran po novom zakonu, imaće obavezu da u roku od osam dana od imenovanja pokrene postupak za izbor čelnika Televizije i Radija.
U prelaznim i završnim odredbama predloženog zakona, članom 79, propisano je da je predsjednik Skupštine dužan da, u roku od osam dana od dana stupanja na snagu ovog zakona, pokrene postupak za imenovanje članova Savjeta, u skladu sa ovim zakonom. Međutim, Vlada je u četvrtak donijela predlog amandmana na ovaj član, kojim je predložila da se rok od osam dana za pokretanje postupka imenovanja članova Savjeta produži na šest mjeseci, a u cilju, kako je obrazloženo „nesmetanog funkcionisanja nacionalnog javnog emitera RTCG u procesu skorih parlamentarnih izbora“.
– Do imenovanja Savjeta u skladu sa ovim zakonom, Savjet RTCG imenovan u skladu sa
Zakonom o nacionalnom javnom emiteru Radio i Televizija Crne Gore nastavlja sa radom, sa nadležnostima utvrđenim ovim zakonom – propisano je predloženim zakonom.
Prema članu 81, Savjet imenovan u skladu sa tim zakonom dužan je da u roku od osam dana od dana imenovanja pokrene postupak za imenovanje generalnog direktora RTCG.
Parlamentarni izbori u Crnoj Gori, po sadašnjem stanju stvari, trebalo bi da se održe 30. avgusta, a već sjutra bi poslanici mogli glasati za Predlog zakona o RTCG. Uprkos upozorenjima da bi glasanje o ovom zakonu trebalo ostaviti za vrijeme poslije izbora, činjenica je da će, u slučaju njegovog usvajanja, aktuelni Savjet, a i generalni direktor, biti „prelazna“ opcija do izbora novih, te da je pitanje koliko takvo stanje može doprinijeti da RTCG u predizbornoj kampanji radi po principima i standardima na kojima bi, kao Javni servis trebalo da počiva, i koliko će u takvoj situaciji biti odgovornosti za učinjeno, kad su ključne upravljačke funkcije faktički „u odlasku“.
Iako će upravljačke strukture nastaviti s radom, okolnosti da su u „prelaznom stanju“ do izbora nasledika, dovešće do toga da i Javni servis, poput Vrhovnog državnog tužilaštva i Ustavnog suda, u vrijeme izbora i predizborne kampanje bude u neredovnom, odnosno v.d. stanju.
Iz Savjeta RTCG najavili su „Danu“ komentar povodom ovih odredbi zakona.
Direktor NVO Medija centar
Goran Đurović ocijenio je za „Dan“ da se Zakon o nacionalnom javnom emiteru RTCG donosi u predizbornom periodu sa namjerom da se osiguraju pozitivne ocjene u predstojećem izvještaju o Crnoj Gori, kojeg će Evropska komisija objaviti vjerovatno u septembru ove godine. Smatra da bi bilo racionalno i smisleno da Zakon o RTCG bude donijet zajedno sa Zakonom o audiovizuelnim medijskim uslugama, koji je u fazi izrade, jer su ova dva medijska propisa u direktnoj vezi.
– Sa druge strane, očigledno da je Vlada umjesto usaglašavanja Zakona o RTCG sa suštinskim predlozima NVO odabrala da zadrži punu kontrolu nad radom medijskog javnog servisa. Izgleda da “Savez za Evropu” ima svoje jasno postavljene granice preko kojih se ne može preći, a to je oslobađanje RTCG od partijskog uticaja. Predlog Zakona o RTCG koji je u skupštinskoj proceduri u svom suštinskom dijelu je potpuno suprotan najavi potrpedsjednika Vlade
Zorana Pažina da će se izmjenama zakona osigurati samostalnost Savjeta RTCG a time i doprinijeti nezavisnosti javnog medijskog servisa – ocijenio je Đurović.
A.O.
Nema samostalnosti Đurović smatra da samostalnosti Savjeta RTCG može biti povećana ukoliko većinu članova čine predstavnici organizacija koje su finansijski nezavisne, odnosno, koje se ne finansiraju dominantno iz budžeta države i lokalnih samouprava.
– Samostalnosti Savjeta RTCG ne može biti veća, već naprotiv manja, ukoliko o članovima ovog tijela odlučuje Administrativni odbor na osnovu biografije i iskustva kandidata, intervjua poslanika sa kandidatima i broja ustanova, odnosno nevladinih organizacija koje su podržale kandidaturu pojedinog kandidata. Intervjui poslanika sa kandidatima i razmatranje njihovih biografija su simuliranje procesa, jer će poslanici na osnovu partijskih direktiva glasati o “kvalitetu” kandidata – istakao je on.
)){kind=small}
