U Crnoj Gori više od 15.000 djece živi u siromaštvu, a najviše ih je u porodicama gdje ih je troje i više, gdje nema zaposlenih, saopštili su iz humanitarne fondacije Banka hrane. Upozoravaju da će djeca koja žive u siromaštvu, a kojima se ne pomogne ili im izostane podrška. najčešće izrasti u ljude koji nemaju radnu kvalifikaciju, koji nemaju zvanje koje bi im im omogućilo pronalazak posla.
– Tako se stvara ciklično siromaštvo koje se prenosi sa generacije na generaciju – navodi se u saopštenju Banke hrane povodom Međunarodnog dana prava djeteta.
Oni ističu da mnogo djece u Crnoj Gori živi u takozvanom relativnom siromaštvu, što, kako objašnjavaju, znači da je životni standard djeteta daleko od onog što se smatra normalnim stilom života djece u društvu.
Iz Banke hrane apeluju da se uvede nulta stopa poreza na dječju hranu i minimizira stopa poreza na dječiju garderobu i obuću. U Crnoj Gori se, kako navode, pojavilo tzv. „novo siromaštvo“ koje je povezano s ekonomskom krizom, porastom nezaposlenosti, nesigurnim zaposlenjem, finansijskom nesigurnošću, prezaduženošću.
Oni smatraju da jedna od prioritetnih aktivnosti svih koji se bave djecom treba biti socijalno uključivanje siromašne djece i suprotstavljanje svakom obliku diskriminacije.
Iz institucije Zaštitnika ljudskih prava i sloboda pozvali su sve društvene činioce da odgovornim i posvećenim radom doprinesu unapređenju stanja u ovoj oblasti.
– Kada govorimo o ostvarivanju dječjih prava, posmatrano u cjelini, iz godine u godinu u Crnoj Gori se zapaža određeni napredak. Međutim, i dalje su prisutne slabosti, problemi i značajne razlike u ostvarivanju prava djece: sjever – jug, selo – grad, kao i u pogledu ostvarivanja prava ranjivih kategorija djece – kaže se u saopštenju.
Napominju da je povodom ovog datuma Zaštitnik nedavno objavio javni poziv za izbor članova Mreže zlatnih savjetnika.
– Mreža je savjetodavno i saradničko tijelo koje okuplja djecu i mlade. Mreža može imati do 20 članova, uzrasta od 13 do 16 godina. Članstvo u Mreži traje tri godine, a djeca se biraju kao pojedinci, a ne predstavnci svoje škole, grada ili neke organizacije – navodi se u saopštenju.
A.O.
Škole neopremljene, udžbenici skupi
Učenici osnovnih i srednjih škola održali su juče u Skupštini osmo zasjedanje Dječjeg parlamenta, sa kojeg je poručeno da su škole neuslovne, udžbenici skupi, a gradivo preobimno. Učenici su tokom zasjedanja poručili da se prava, kvalitet obrazovanja i život djece moraju unarijediti.
Učenica Jana Rakočević kazala je da su članovima komiteta Ujedinjenih nacija (UN) u oktobru ukazali da je gradivo u obrazovnom sistemu obimno, koje većinom čini teorija.
– Smatramo da imamo nedostatak u sticanju praktičnih znanja, a članove komiteta UN smo obavijestili i da su nam škole neopremljene. Tu mislimo na kabinete fizike, biologije, hemije, gdje bi mogli da vidimo ekpserimente, što je rijetkost. Napomenuli smo da je škola samo prividno besplatna, da su udžbenici skupi i da zbog toga dosta naših vršnjaka ne može da ih priušti, već koristi stare koji su iscijepani i loši – istakla je Rakočević.
Predsjednik Dječjeg parlamenta Luka Reković je kazao da djeca moraju da ukažu na probleme sa kojima se susrijeću i na koji način da im se unaprijede prava.
– Veoma je važno uzeti u razmatranje mišljenje djece kako bi se naša prava unaprijedila. Želimo da uz pomoć nadležnih institucija dođemo do boljih uslova za školovanje i život, a vjerujemo da o nama misle i ostalim danima, ne samo kada je Dan djeteta – rekao je Reković.
D.B.