Iako je od Badnjeg dana prošlo tri dana ulice u gradu liče kao da tek idemo u susret tom prazniku. Oni koji su nastojali da od ovog dana, odnosno nalaganja badnjaka, nešto i zarade su svuda po gradu ostavili ogromne količine hrastovog drveta. Skoro da ne postoji ulica koja nema „ogradu” od svetog drveta, a posebno je to karakteristično za prigradska naselja. Prema svetom drvetu treba pokazati više poštovanja, prvo ne brati mladice, ne činiti to na tuđim imanjima, a potom nikako badnjak ne ostavljati svuda po ulicama.
Iz Hrama Hristovog vaskrsenja apeluju na građane da sve badnjake po običajima zapale, te da ih ne ostavljaju pored puta ili kontejnera. Protojerej Predrag Šćepanović kazao je da godinama unazad ukazuju prodavcima badnjaka da ih ne ostavljaju pored puta, već da ih nalože ispred Hrama Hristovog vaskrsenja, ali da još nijesu uspjeli da promijene neke navike građana.
– Badnjaka treba da se ubere onoliko koliko nam treba, ali ako je već za prodaju ubrano onda sve što ostane može da se naloži ispred Hrama. To je sveto drvo i ne treba ga obezvređivati tako što ćete ga ostaviti na ulici. Nadam se da će se svijest građana promijeniti i da će ovo shvatiti kao tradicionalni čin star stotinama godina. Neka se i zaradi, nismo u principu protiv, ali svi ti badnjaci što ostanu treba da se nalože, a ne da se bacaju u smeće. Ima par prodavaca koji su najbliži Hramu i oni su zapalili badnjake, ali oni koji su recimo u Bloku pet i šest ili u drugim djelovima grada, su ih prosto ostavili. Tužno je i žalosno to što nemarni beru mlado drvo i to na tuđim imanjima – kaže Šćepanović.
Šćepanović smatra da bi Komunalna inspekcija trebala da, kada se završi nalaganje badnjaka ispred Hrama, opomene ljude da to uklone i ne ostavljaju po ulicmaa grada.
– Na desetine hiljada građana koji su naložili badnjak ispred Hrama ili svojih kuća šalju poruku mira i ljubavi, a svi oni koji taj badnjak ostave na ulici i ne zapale ga kako to običaj nalaže imaju neodgovaran odnos prema svetinji, tradiciji i precima–rekao je Šćepanović.
I predsjednik crkvenog odbora Glavnog grada Zoran Vukčević apeluje na građane da badnjake nalažu jer je to jedina prava simbolika. Kaže da je neizmjerno tužan kada vidi da se sveto drvo prodaje na ulici, ali na neki način razumije građane koji su u nezavidnoj finansijskoj situaciji.
– Dobro bi bilo da svi uberemo badnjak, a ne da ga kupujemo. Tužan sam kad vidim da poslije Badnje večeri i Pravoslavne nove godine ostavimo badnjake pored kontejnera. Što ih ne ponesemo ispred manastira, crkve, hrama ili pred svoju kuću i naložimo. Sve prodavce kojima su ostali neprodati badnjaci pozivam da ih donesu ispred hrama, samo da ih prinesu, pa ćemo ih mi iz odbora i sveštenstva naložiti, neće nam biti teško. Tužno je ostavljati badnjake na ulici jer je to sveto drvo. Apelujem na građane da 13. januara u ponoć ponesu ženske badnjake da ih nalože ispred hrama ili crkve, a nikako da ih ne ostavljaju pored kontejenra – rekao je Vukčević.
I Predrag Ražnatović, bivši član crkvenog odbora Glavnog grada, ne vidi svrhu kupovine badnjaka.
– Time svi treba da se pozabavimo. Očekujem da će i crkva nešto predložiti i da će ove pojave biti prošlost. Recimo moje mišljenje je da u porti svake crkve treba da se nađe neki broj badnjaka i da to zajedno ljudi nalože. Ne vidim svrhu kupovine badnjaka na ulicama jer to sa sobom nosi devastaciju šuma i komunalne probleme grada. Nije to neki veliki problem i riješiće se – smatra Ražnatović.
A.D.
Komentari
Komentari se objavljuju sa zadrškom.
Zabranjen je govor mržnje, psovanje, vrijedjanje i klevetanje. Nedozvoljen sadržaj neće biti objavljen.
Prijavite neprikladan komentar našem
MODERATORU.
Ukoliko smatrate da se u ovom članku krši Kodeks novinara, prijavite našem
Ombudsmanu.