Nakon premijernog izvođenjem dugometražnog dokumentarnog filma o životu i djelu Vita Nikolića „U trag zaboravu”, autorke Maje Janjušević, u sklopu manifestacije „Dani Vitomira – Vita Nikolića”, čiji organizatori su NVO Alijansa za kulturu, ekologiju, ljudska prava „CEHRA” i Nevladina fondacija „Stanislav – Ćano Koprivica”, ljubitelji pisane riječi u sali „Zahumlja” mogli su uživati u promociji istoimenog zbornika. Priređivač te vrijedne publikacije u kojoj su upečatljivo oslikani ogledi i sjećanja Vitovih prijatelja i poznavalaca njegovog djela, ali stare i slavne Vitove pjesme, fotografije, djelovi rukopisne ostavštine, bilješke, dnevnici i anegdote je Maksim Vujačić, književnik, novinar i publicista, koji je dosad napisao sedam knjiga vezanih za Vitovo djelo.
Kako je istakao prof. dr Ratko Božović, ova knjiga predstavlja dio jedne kulture našeg sjećanja, odnosno dimenzije našeg opstajanja koja je dosta problematična.
- To prije svega iz razloga što se postavlja pitanje koliko se dobro sjećamo, koliko ima sjećanja ali i koliko sjećanja iz iskona prošlosti i sadašnjosti opstaju u sjećanju. Autori na čelu sa Maksimom Vujačićem dali su uvjerljiv odgovor na najvažnije pitanje zašto je Vito pjesnik koji se pamti, zašto je on neko ko će ostati u sjećanju, koga ne možemo izbjeći iz naše svakodnevice iz naše memorije i susreta sa Nikšićem i sa nama u Nikšiću koji pamtimo Vita. Ova knjiga je odgovorila na ta pitanja - ko je bio Vito i kakav je njegov identit. Prosto mi se čini da je on kao tajna u ovoj knjizi doživio jedno osvjetljenje, kazao je Božović, dodajući da su ovom knjigom otvorena vrata u sjećanju na Vita Nikolića.
Ističući da koraci odjekuju sjećanjima Milorad Bošković, je kazao da pisac i njegova sjenka, odavno su zajedno i zajedno ostaju do poslednjeg daha.
- Možemo li mi današnji suočeni sa osjećanjem vremena koje protiče i sve briše kad je jedan dan samo pokretna slika gurnuti osjećanja prolaznosti, uzaludnosti čovjekovog boravka na zemlji shvatiti da neko živi za poeziju. Vito je živio za poeziju i za novinarstvo i od poezije i novinarstva. Maksim Vujačić se posvetio proučavanju, provjeri i objašnjenju svakog podatka iz Vitovog života. Njegove knjige su unutrašnja biografija Vitomira – Vita Nikolića, iskazana onako kako je on živio, pisao, drumnovao, jedno vrijeme vino pio i ljubio iz dana u dan, kazao je Bošković, naglasivši da je Vito vjerovao u svjetlost riječi, te da je to bila pokretačka snaga njegove energije.
Po mišljenju prof. dr Draška Došljaka, uprkos činjenici što se uvijek čulo da njegovo književno stvaralaštvo ne pripada nijednoj poetici i nijednom pravcu, njegovo pjesničko stvaralaštvo bi se moglo nazvati Vitomirizmom.
- I upravo tom Vitomirizmu, ne bi mogao pripasti nijedan pjesni, bez obzira što su ga mnogi pokušavali kopirat, kazao je Došljak, iskazujući poštovanje Vujačiću za uloženi trud da od zaborava otrgne Vita Nikolića, „koji nikoga nije inficirao tuberkulozom, ali je mnoge generacije zarazio poezijom, a njegov lirski kašalj iz Brezovika i danas opominje mnoge mlade, ali i one starije generacije”.
Mr Željko Rutović, tom prilikom je naglasio da je Vito ličnost koja zaslužuje pažnju i svekoliko multidisciplinarno istraživačko poimanje života i rada.
- Njegova nepredvidiva i bujna mašta bili je najbolja brana svekolikom zaboravu. Vito je oponirao nadolazećem svijetu i civilizaciji, kazao je Rutović, dodajući da nije bio shvaćen u tom vremenu.
Podsjećajući na crtice iz Vitovov života reditelj Blagota Eraković je odao priznanje organizatorima što su pokrenuli manifestaciju u čast sjećanja na liričara, boema i novinara ističući da su premijera filma „U trag zaboravu” i promocija zbornika dovoljni da ona počne na najbolji i najkvalitetniji način. L.N.
Prvi dobitnik „Zaloge”
Drušan Govedarica, pjesnik tom prilikom je naglasio da Vito Nikolić, prvi dobitnik nagrade „Zaloga” koju dodjeljuje književna zajednica „Vladimir Mijušković”.
- Besjednički kako je i umio odužio se i nagradi i svom prijatelju i piscu Vladimiru Mijuškoviću. Bila je to prva nagrada Vitomira Nikolića, ali i poslednja za života, kazao je Govedarica, naglasivši da mu je posthumno dodijeljena nagrada Marko Miljanov.