SARAJEVO/BANjALUKA – Danas se navršava 21 godina od potpisivanja Opšteg okvirnog sporazuma za mir u BiH, poznatiji kao Dejtonski sporazum, čiji su garant sprovođenja Srbija, Hrvatska i Bosna i Hercegovina.
Okvirni sporazum je potpisan u američkoj vojnoj bazi Rajt Peterson, u američkom gradiću Dejton, u državi Ohajo, 21. novembra 1995, a ozvaničen je 14. decembra iste godine u Parizu, pa ga zovu još Parisko-dejtonski mirovni sporazum.
U prisustvu tadašnjeg državnog sekretara SAD Vorena Kristofera, potpisali su ga predsjednici Slobodan Milošević, Franjo Tuđman i Alija Izetbegović.
Jedan od glavnih principa na kojima je Dejtonski sporazum zasnovan je podjela BiH po ključu 51 posto teritorije Federaciji BiH i 49 posto Republici Srpskoj, te Distriktu Brčko.
Dejtonski sporazum je najveća ovlašćenja dao entitetima i naznačio osnovna ovlašćenja za nivo zajedničkih državnih organa.
Potpisnici su se obavezali da međusobne odnose regulišu prema Povelji UN-a, Završnom aktu iz Helsinkija i drugim dokumentima OEBS-a, kao i na međusobno poštovanje suvereniteta i rješavanje nesporazuma na miroljubiv način.
Dejtonski sporazum bio je kulminacija šatl-diplomatije, koju je počeo američki diplomata Ričard Holbruk sa svojim timom pod pokroviteljstvom SAD.
Ovaj dokument je BiH donio prekid rata, a u međuvremenu je pretrpio stotinak promjena.
Danas, po mišljenju dijela međunarodnih zvaničnika, vrijeme je za njegovu reviziju kojoj se, međutim, protive Srbi. Bošnjaci se zalažu za ukidanje RS i centralizaciju vlasti u Sarajevu, dok Hrvati smatraju da su dosadašnjim promjenama obespravljeni, te da Hrvati treba da dobiju svoj entitet sa glavnim sjedištem u Mostaru.
Srbija podržava Dejtonski sporazum i teritorijalni integritet BiH, a srpski premijer Aleksandar Vučić upozorio je nedavno da onaj ko pokušava da „raspakuje” Dejtonski mirovni sporazum, pravi problem svima bez obzira što, kako je rekao, taj sporazum nije idealan.
– Plašim se svega i svačega ako to neko bude pokušao. Srbija ima obavezu kao potpisnica Dejtonskog sporazuma, ali i zato jer ima svoj narod preko Drine. Zato je naše da uradimo sve da smanjimo tenzije – rekao je premijer.
Aktuelni predsjedavajući Predsjedništva BiH Mladen Ivanić izjavio je da promjene Dejtonskog sporazuma neće biti, osim ako se narodi u BiH o tome dogovore.
– Nemoguće je ponovo sastaviti istu ekipu zemalja, učesnika i da svi imaju iste poglede i stavove. Otvaranje teme promjene Dejtonskog mirovnog sporazuma znači afirmaciju tri potpuno različite vizije BiH – upozorava Ivanić.
Jedna vizija je, precizira on, dominantno u Sarajevu i podrazumijeva BiH bez entiteta, druga je u Banjaluci i podrazumijeva nezavisnu Republiku Srpsku ako je moguće, dok je treća u Mostaru, a odnosi se na uspostavljanje trećeg entiteta ili neke posebne institucije za predstavnike hrvatskog naroda.
– Ako to otvorimo, dobijate ponovo neku vrstu sukoba koji su postojali još od prije rata i automatski nastavak ratnih ciljeva eventualnim političkim sredstvima. To je potpuno pogrešno – rekao je Ivanić povodom 21 godine od potpisivanja Dejtonskog sporazuma.
On ne misli da postoji međunarodna saglasnost o tome da se stvari mogu promijenti i da postoji jedinstven pogled međunarodnih ključnih faktora kako bi prema takozvanom „Dejtonu dva” BiH trebalo da izgleda.
– Jasno je da to niko neće – rekao je Ivanić.
Da je nerealno i krajnje štetno bilo kakvo dalje eksperimentisanje sa strukturom koju je ovaj sporazum uspostavio, smatra i premijerka RS Željka Cvijanović.
Ona je, povodom 21. godišnjice potpisivanja Dejtona, poručila da je Vlada RS čvrsto opredijeljena da zaštiti nadležnosti Srpske, da se odupre svim izazovima i nastavi da vodi odgovornu, odlučnu i nenasilnu politiku kako bi zaštitila prava svojih građana legitimnim, zakonskim i demokratskim metodama.
Smatra i da su su nezakonite promjene ustavne strukture, koje su sproveli visoki predstavnici svojim nametnutim odlukama, dovele upravo do onih devijacija i problema koje je sporazum nastojao da spriječi.
Inače, u RS se dan usvajanja Dejtona obilježava kao praznik i neradni je dan.
Priče o „Dejtonu dva”, međutim, ne prestaju.
Tokom prve zvanične posjete hrvatskog premijera Andreja Plenkovića Sarajevu i Mostaru za evropski put BiH i ravnopravnost bosanskohercegovačkih Hrvata, on je najavio da će evropski put BiH prioritet spoljne politike njegove zemlje, ali i ravnopravnost hrvatskog naroda koji tu živi.
Plenković je rekao kako vjeruje da bi BiH trebalo da bude funkcionalna država, a Hrvati ravnopravni sa druga dva konstitutivna naroda. A, prema njegovom uvjerenju, to je moguće uz ustavnu reform BiH.
Plenković je podsjetio da su hrvatski poslanici u Evropskom parlamentu, među kojima je bio i on, poručivali da je vrijeme za „Nadogradnju dejtonskog okvira” za šta je nužna „ustavna reforma zasnovana na načelima federalizma, decentralizacije, supsidijarnosti i legitimnog predstavljanja”.(Tanjug)
Incko: U BiH postoje dvije političke realnosti
SARAJEVO – Opstanak i stabilnost Bosne i Hercegovine ugrožavaju negativni trendovi koji su se razvili u Republici Srpskoj, a sada su se prelili i na područje Federacije BiH, upozorio je visoki predstavnik međunarodne zajednice za BiH Valentin Incko povodom 21. godišnjice potpisivanja Dejtonskog sporazuma.
Incko je istakao da je u proteklih 21 godinu mnogo toga dobrog urađeno i da niko ne bi smio da zaboravi da je Dejtonskim sporazumom, odnosno ustavom, koji je sastavni dio tog dokumenta, potvrđen pravni kontinuitet Republike BiH koja je prije 21 godinu nastavila da postoji kao država sa novim nazivom i modifikovanim unutrašnjim ustrojstvom.
– Ovo ističem jer u BiH još uvijek postoje političke snage koje 21 godinu nakon Dejtona skoro svakodnevno šire svoju revizionističku interpretaciju Dejtona koja je u očitoj suprotnosti s ustavom BiH – naveo je Incko u saopštenju koje su objavili bosanski mediji.
Kako je istakao, neki politički lideri, koji su svojevremeno igrali pozitivnu ulogu, nažalost, u određenom trenutku odlučili su da se fokusiraju na podele teritorije i moći.
– Oni vide Dejtonski sporazum kao švedski sto sa kojeg bi uzeli samo ono što im odgovara. Zbog toga moram jasno reći da je Dejtonski sporazum cjelovit dokument, i svi njegovi dijelovi su još uvek na snazi – poručio je Incko.
Prema njegovim riječima, danas se čini da u BiH postoje dvije političke realnosti.
– Prva realnost je nastojanje da se zemlja kreće na putu ka EU, što je pozitivno i nešto što treba podržati. Druga realnost su negativni trendovi koji su počeli u Republici Srpskoj prije deset godina, i sada se raširili i na FBiH – naveo je Incko u saopštenju.
– Političari u Bosni i Hercegovini treba da imaju dovoljno mudrosti da izaberu put naprijed, jer put nazad ne može donijeti ništa dobro za građane ove zemlje – zaključio je visoki predstavnik međunarodne zajednice za BiH.(Tanjug)