Ni 13 godina nakon izbijanja katastrofalnog klizišta površine 12 hektara u selu Mojdež, koje je uništilo tri porodične kuće, trajno oštetilo 20 domova, osam austrougarskih mostova, izvorišta, te čitava imanja sa zasadima 1.000 stabala maslina, mještani nemaju mirnog sna, jer sanacija hidrotunela Potkop nije okončana, a nove pukotine na kućama upozoravaju da tlo ne miruje.
Milorad Velaš, mještanin čija je porodična kuća 2004. godine teško oštećena, nekadašnji predsjednik MZ Mojdež i direktor Društva za izgradnju vodovodne i kanalizacione infrastrukture Herceg Novi, kazao je da žitelji ovog nekada pitoresknog sela više od decenije strahuju od svake obilnije padavine, koja bi mogla uzrokovati pokretanje novog klizišta.
-Selo je i danas ugroženo, bez obzira na sve što je rađeno. Stanje na terenu upozorava da bi moglo doći i do trećeg izlivanja vode iz Potkopa. Ono bi sigurno bilo većih razmjera. Zato molim sve nadležne da se angažuju i tokom ljeta nastave s neophodnom sanacijom, apelovao je Velaš.
On je podsjetio, da su prvi sanacioni radovi obavljeni 2004. kada je preduzeće ,,Vrdnik’’ radilo izgradnju paralelnog Potkopa, da bi se na 360 metara spojio sa starim u istoj ravni. Međutim, sa sanacijom se, kako je pojasnio Velaš, otišlo iznad projektovane kote, pa su greške u kopanju iznad 3,80 metara.Potom je 2014.godine podgorička kompanija ,,Bi-Kod” krenula s izgradnjom novog Potkopa, no radovi su obustavljeni u oktobru 2015. godine, a prva faza do kraja nije ni okončana.
-I dalje kruži voda iz Potkopa ka izvorištu Lovac, kada su vodostaji veliki i to su vode koje ugrožavaju selo. Nije mi jasno da se za tih 20 metara nije mogao naći način da se spoje, da bi te vode slobodno izlazile vani. Jer, kada se to odradi onda se kroz stijensku masu do 600 metara može slobodno proći, jer je tamo Potkop nedeformisan, u kompaktnoj je stijeni, do „vrata” na 600 metara, kazao je Velaš.
Direkcija javnih radova donijela je 11. aprila 2016. godine rješenje o izboru najpovoljnije ponude za izvođača druge faze rekonstrukcije i sanacije hidrotehničkog tunela Potkop u Mojdežu. Međutim, u zakonskom roku, uložena je žalba Državnoj komisiji za kontrolu postupaka javnih nabavki. Od tada nema informacija kakav će naredni potez direkcije biti.
Podsjetićemo da je u organizaciji Direkcije za javne radove Crne Gore za prvu fazu sanacije Potkopa opredijeljeno oko 852.000 eura .
Radovi su se izvodili po projektu firme „Geoportal“ iz Ljubljane, čiju reviziju su uradili stručnjaci sa Građevinskog fakulteta iz Podgorice.
Projektom sanacije Potkopa u tri faze obuhvaćene su mjere regulisanja i dreniranja voda iz podzemnih tokova mojdeških izvorišta u cilju otklanjanja potencijalne opasnosti od pokretanja novog klizišta.
Drugom fazom predviđena je sanacija od 360 metara u krečnjačkoj zoni starog Potkopa do 600 metra, gdje je došlo do izbijanja vodopropusnog čepa, a što je prouzrokovalo klizište prije 13 godina.Trećom fazom projekta bilo bi obuhvaćeno probijanje do 670 metara. Vlada Crne Gore je iz budžeta 2015. godine za sanaciju Potkopa opredijelila milion i po eura.K.M.
Neko mora odgovarati
Velaš je posebno istakao da, osim evidentne materijalne štete i fizičkih oštećenja na kućama, finansijska procjena štete nikada nije urađena. Mještanima, nikada nije isplaćena bilo kakva finansijska pomoć kako bi sanirali štetu, već sve što su uradili na svojim domovima ili imanjima, radili su svojim novcem. Takođe, nikada nije utvrđen krivac za izbijanje klizišta. Velaš ističe da neko prije svega mora snositi odgovornost za štetu nanesenu selu i njegovim žiteljima.
-Postoji tužba 40 mještana za nadoknadu štete i ona stoji negdje u sudu, po ladicama vjerovatno. Niko ne pokreće dalje aktivnosti, rezigniran je Velaš.