Direktor NVO „4 lajf” Saša Mijović ocijenio je u razgovoru za „Dan” da zabrinjava porast broj korisnika droga u Crnoj Gori, posebno među učenicima završnih razreda osnovne i prvih srednje škole. On je istakao da se organizaciji na čijem je čelu za pomoć u poslednjih godinu dana javilo više osoba mlađih uzrasta nego za sedam prethodnih godina, o čemu svjedoči 750 razgovora sa korisnicima droga. Mijović naglašava da prema ESPAD istraživanjima, broj korisnika droga, naročito među mlađom populacijom ima konstantan trend rasta.
– Ono što dodatno zabrinjava jeste i izbor psihoaktivnih supstanci koje koriste, odnosno, uporedno zloupotrebljavanje, kombinacija više droga u isto vrijeme. U poslednje vrijeme je primjetno da su u trendu droge za žurke – spid, ekstazi, MDM, različite vrste sedativa u kombinaciji sa alkoholom. Većini mladih ljudi koji ove droge konzumiraju isključivo na žurkama i sličnim događajima, marihuana je osnovna droga koju svakodnevno koriste – ističe Mijović.
On kaže da razlozi za porast broja korisnika dolaze prvenstveno iz porodice, koja je djeci više materijalni nego emotivni oslonac, odnosno zanemarivanju i zapostavljanju djece, te društva, odnosno, nepristupanju države na ozbiljan način preventivnim programima.
– Sa prevencijom moramo početi od najranijih uzrasta, od vrtića, naravno prilagođeno. Predmet zdravi stilovi života, po našem mišljenju, morao bi imati status obaveznog predmeta, iz razloga što ga sada bira manje od polovine osnovaca, što znači da ostala djeca odu u srednju školu, a da ne vladaju osnovnim informacijama vezanim za mehanizme i odgovore kako da ne uđu u problem zavisnosti – kaže Mijović.
On ističe da bi veću pažnju trebalo posvetiti porodici, te kreiranju preventivnih programa usmjerenih na porodice.
– NVO „4 lajf” godinama unazad insistira da tretman zavisnosti u JU Kakaricka gora bude besplatan, makar za klijente koji se prvi put jave na tretman. Na taj način bi doprinijeli pristupačnosti tretmana svim zavisnicima. Problem bolesti zavisnosti nije problem pojedinca ili njegove porodice, već veliki društveni problem, koji ima multiplicirajuće negativne efekte na društvo – smatra Mijović.
Mijović navodi da se organizacije koje sprovode programe i servise za pružanje usluga ovoj populaciji bore za obezbjeđivanje sredstava, jer svakodnevno moraju funkcionisati i pružati usluge ciljnoj grupi.
– Ne možemo funkcionisati oslanjajući se samo na donacije iz projekata, neophodno je izdvajati više sredstava. Neophodno je uspostaviti privatno-javno partnerstvo između države i organizacija civilnog društva koje pružaju socijalne servise – napominje Mijović.
On kaže da se zavisnici od droga suočavaju sa cijelim spektrom problema, kako u aktivnoj fazi drogiranja, tako i u fazi rehabilitacije, pa i onda kada završe tretman i pokušaju da se vrate u redovne životne tokove.
– U aktivnoj fazi drogiranja zavisnici su konstantno u pokušaju nabavke droge što prouzrokuje vršenje krivičnih djela, kretanje u krugovima ljudi koji vrše krivična djela, stalan rizik od krvlju prenosivih infekcija, hepatitisa B i C, HIV-a i sl. S druge strane, još uvijek postoji snažna osuda ovih osoba od strane društva, uzrokovana pogrešnim stavovima o samom ulasku u bolest zavisnosti – objašnjava Mijović.
D.B.
Dobar primjer
Mijović kaže da je projekat izgradnje Centra za rehabilitaciju zavisnica od droga, finansiran od strane EU i Vlade, dobar primjer unapređenja uslova za te osobe.
– U sklopu Centra za tretman zavisnica biće obezbijeđena i kancelarija za organizacije civilnog društva, koje realizuju projekte namijenjene zavisnicama, što je model jedinstven u regionu – kaže Mijović.
Centar sa pet stručnjaka
Mijović ističe da sistem pomoći i podrške koji zavisnici dobijaju u NVO „4 lajf” sastoji od tretmana rehabilitacije, resocijalizacije i reintegracije, kroz usluge na dnevnom nivou.
– Dnevni centar je otvoren za pružanje usluga od 9 do 16 sati svakog radnog dana. U timu NVO „4 lajf” rade psiholog, pedagog i tri iskustvena savjetnika (bivša zavisnika). Ukoliko se ukaže potreba tokom tretmana, angažuju se i spoljni saradnici, kao što su psihijatri, psihoterapeuti– kaže Mijović.