Javni dug Crne Gore prema poslednjim zvaničnim podacima dostupnim javnosti na kraju septembra prošle godine iznosio je 2,15 milijardi eura, odnosno 58,8 odsto BDP-a, uključujući i depozite u iznosu od 153 miliona, što znači da je svaki od 625 hiljada stanovnika trenutno zadužen 3,44 hiljade eura. Uprkos tome, Vlada je u ovoj godini planirala da se zaduži za dodatnih 667 miliona eura, koliko iznose nedostajuća sredstva u budžetu. Od tog iznosa, na domaćem tržištu Vlada će se zadužiti 10 miliona, a iz pozajmica i kredita iz inostranih izvora obezbijediće dodatnih 657 miliona eura, čime će se zaduženje svakog građanina povećati.
Za otplatu duga u narednoj godini planirano je 393,2 miliona eura, od čega se 309 miliona odnosi na otplatu glavnice duga nerezidentima, 44,67 miliona na otplatu duga rezidentima, a 39 miliona na otplatu duga iz prethodnog perioda.
Poslanik Zoran Miljanić (Demos) smatra da je iznos duga po glavi stanovnika najbolji dokaz da je vlast vodila potpuno neodgovornu ekonomsku politiku.
– Najveći broj poteza vezanih za ekonomsku politiku bio je katastrofalan po građane, a plašim se da to nije kraj i da se radi o zvaničnim podacima, a kada je ova vlada u pitanju uvijek postoje i nezvanični podaci, tako da taj dug može biti i znatno veći, naročito imajući u vidu određene garancije u desetinama miliona eura, koje vise u ovoj godini, tako da će, najvjerovatnije, padanjem na teret tih garancija na poreske obveznike dug po stanovniku biti i veći. Kao država smo već prešli dozvoljenih mastrihtskih 60 procenata duga koji nas svrstava u visoko zadužene zemlje, ne računajući dug za autoput i garancije koje će, najvjerovatnije u ovoj ili narednim godinama, zbog neodgovorne politike Vlade padati na teret države i građana, tako da, nažalost, ne samo u odnosu na ono što se do sada dešavalo, ako se ne stane na put svemu tome i ako u najskorije vrijeme ne dođe do smjene aktuelne vlasti, na građane će pasti mnogo veći teret nego što je to sada – naveo je Miljanić.
Poslanik Nebojša Medojević (DF) smatra da je samo pitanje vremena kad Crna Gora više neće moći da se zadužuje i kada će doći u pitanje likvidnost javnog sektora, isplata plata i penzija i kada će država morati da proglasi bankrot.
– Da li će to biti proglašenje unutrašnjeg bankrota, kada ne bude mogla da isplaćuje plate u javnom sektoru i penzije ili spoljni bankrot, kada više ne bude mogla da servisira spoljni dug, jer nijedna država koja ima ovakvu ekonomsku politiku nije uspjela da izbjegne bankrot i dužnično ropstvo, tako da mala ekonomija sa uništenim realnim sektorom bez ikakvog izlaza nema nikakve šanse – rekao je on.
Medojević je podsjetio da je u 2006. godini, kada je nastupio bum stranih investicija u Crnoj Gori, koji je uglavnom dolazio iz Rusije i kada su investicije iznosile milijardu eura, BDP pao za 13 odsto. To je, smatra, bio prvi znak da u strukturi domaće privrede nešto nije u redu i da taj novac nestaje u crnim rupama privrednog sistema, u korupciji, pranju novca i kreditima bez adekvatnog pokrića, što je rezultiralo neefikasnim privrednim sistemom, ogromnom birokratijom, koja je od nezavisnosti porasla za 120 odsto, dok je sa druge strane broj zaposlenih u realnom sektoru smanjen za 77 odsto.
– Radi se o neodrživom privrednom sistemu u kojem je izvoz svega 9,6 odsto BDP-a, u čemu smo svjetski rekorderi po najmanjoj stopi izvoza. Svi strukturni deficiti pokrivaju se zaduživanjem i Crna Gora ubrzano kreće ka dužničkom ropstvu. Već ove godine predviđeno je 75 miliona eura kamata, a ti troškovi su veći nego kapitalni budžet, ako odbijemo troškove za autoput – rekao je on.
Medojević je istakao da se radi o zabrinjavajućim pokazateljima da se veoma nizak nivo životnog standarda održava pozajmicama iz stranih izvora što će, smatra, vrlo brzo dovesti bankrota javnih finansija i do dužničkog ropstva.
– Paralelno sa tim raste ogromna nelikvidnost privrede i pokazuje da, ne samo što se država finansira iz spoljnih stranih izvora, nego izgleda da se i privatna preduzeća, odnosno tajkuni takođe finansiraju iz kredita koje uglavnom ne vraćaju, pri čemu ne plaćaju ni porez, ni obaveze prema dobavljačima, tako da se država nalazi u dramatičnoj situaciji krize nelikvidnosti – rekao je on.
Po riječima Medojevića, svi računi dolaze građanima kroz povećanje poreza, akciza i slično.
– Plaćamo najskuplje gorivo u regionu, najskuplji internet, najskuplju struju, ljekovi iz uvoza su tri puta skuplji nego u Srbiji, pa su već vidljive posledice pogrešne ekonomske politike koja se zasniva na potrošnji, rasprodaji resursa, gomilanju birokratije i spoljnom dugu – kazao je Medojević.
J.V.
Pritisak na mala preduzeća
Poreska uprava će, smatra Medojević, povećati pritisak na zdravo jezgro domaće privrede, odnosno mala i srednja preduzeća, kojih je mali broj.
– Na njih će se vršiti pritisak da sve ono što ne mogu da naplate od tajkuna, čiji se dugovi uvećavaju, naplate od malih i srednjih preduzeća, kaja će na taj način biti gurnuta u zonu sive ekonomije ili će vlasnici biti primorani da zatvaraju preduzeća zbog nerentabilnog poslovanja – rekao je on ističući da su potrebne radikalne promjene, zašta je neophodna smjena vlasti.