Ukidanje poreza na dobitke od igara na sreću je „pobjeda privatnog nad državnim, pobjeda organizovanog kriminala nad pravnom državom”, ocijenio je za „Dan” poslanik Emilo Labudović.
– Samo oni koji su dobri sa „prvom porodicom” mogu da rade šta hoće, tako da to ukidanje predstavlja otvorenu pljačku – kazao je Labudović.
Uvođenje i opstanak poreza na dobitke od igara na sreću bilo je ograničeno zbog neadekvatne kontrole, evidencije i primjene – ocijenio je za „Dan” ekonomski analitičar Siniša Lekić.
Prema njegovim riječima taj porez ne treba ukinuti već promijeniti.
– Treba uvesti drugi način oporezivanja igara na sreću. Kako će se to sprovesti, to je očito stvar Vlade i njenih prihoda, ali znam da je u poslednje vrijeme bilo dosta pritužbi i primjedbi na zakon. Takođe su postojale i razne špekulacije da je to odradio određeni lobi. Porez na dobitke od igara na sreću treba da postoji ali ga treba na pravi način, striktno i pametno primijeniti – smatra Lekić.
Naplata poreza na dobitke od igara na sreću u 2015. godini je prema podacima Poreske uprave iznosila 179 hiljada eura.
Skupština je 28. decembra 2015. godine donijela odluku o ukidanju poreza na dobitke od igara na sreću.
Prema riječima v.d. direktora Uprave za igre na sreću, zabrinjava činjenica što je porez na dobitke već drugi fiskalni oblik koji u kratkom vremenskom intervalu biva ukinut zbog svoje neprimjenljivosti.
– Prije uvođenja ovog poreza istu sudbinu je doživio i PDV na igre na sreću koji poslije godinu dana od usvajanja nije doživio primjenu već je ekspresno uklonjen iz poreskog sistema. Sve ovo ukazuje na odsustvo dugoročno koncipirane fiskalne politike u ovoj oblasti te da su zakonske izmjene plod palijativnih ideja iz kojih proizilaze rješenja neodrživa u praksi, na šta je ukazano u pomenutoj analizi.
Vukčević je kazao da Uprava za igre na sreću podržava ukidanje ovog poreza.
– Smatramo da je porez na dobitke najgora opcija u cilju oporezivanja korisnika usluga igara na sreću, te ako je fiskalni oblik ove vrste neophodan u crnogorskom poreskom sistemu, onda je bolja varijanta oporezovati uplatu igrača sa minimalnom stopom od jedan odsto – rekao je Vukčević.
Iz Montenegrobeta smatraju da je odluka o ukidanju poreza dobra.
– Prednosti odluke su te što je legalni biznis već bio pred gašenjem i pred seljenjem u nelegalnu internet zonu, koju nije moguće kontrolisati. Ovo je prava odluka koja doprinosi zaštiti legalnog biznisa i prije svega očuvanju preko tri hiljade radnih mjesta, očuvanju prihoda u budžetu Crne Gore, finansiranju nevladinog sektora i indirektnog finansiranja domaćih dobavljača
Vlada je na sjednici od 13. novembra 2015. utvrdila Predlog zakona o izmjenama Zakona o porezu na dohodak fizičkih lica, a za predstavnike Vlade koji će učestvovati u radu Skupštine i njenih radnih tijela odredila ministra finansija Radoja Žugića i generalnog direktora Direktorata za poreski i carinski sistem Nova Radovića. Ovaj predlog zakona sadržao je odredbu kojom se bliže definisao oporezivi prihod od dobitaka od igara na sreću, koji predstavlja razliku između ostvarenog dobitka i iznosa uplate na osnovu koje je ostvaren dobitak. Zvanični predlog Vlade koji je Žugić zastupao je da porez na dobitke od igara na sreću ostane u 2016. godini te da samo pretrpi izmjene u pogledu utvrđivanja osnovice.M.M.
Usvojeni amandmani DPS-a
Skupština je usvojila šest amandmana poslanica DPS-a Nade Drobnjak i Marte Šćepanović kojima se predlaže ukidanje obaveza obračunavanja i plaćanja poreza na dohodak za dobitke od igara na sreću.
– Razlozi za ukidanje poreza na dobitke od igara na sreću su, prije svega, u tome što je ostvarena beznačajna naplata prihoda od uvođenja ovog poreza do danas. Ovako niska naplata je možda rezultat otežanog utvrđivanja poreske osnovice a samim tim i poreske obaveze za pojedine vrste igara, posebno kod kazina i u automat klubovima – navodi se u obrazloženju amandmana.