piše: Dragiša Dožić
Sastanci se održavaju, ali problem gazdovanja šumama ostaje. Zaključci se donose pretežno načelno i uopšteno, bez konkretne odgovornosti i primjene sankcija za ono što se do sada učinilo. Oni koji uništavaju šume, uz prećutnu podršku aktuelne vlasti, nastavljaju posao, uz veliki profit. Iza njih će ostati tek poneko stablo, kao svjedok vremena kakve su šume nekad bile na ovim prostorima.
Održan je sastanak i tadašnjeg predsjednika opštine Dragoslava Šćekića sa direktorima Uprave za šume i Direktorata za šume u resornom ministrastvu, Nurkovićem i Fetićem i predstavnicima drvoprerađivača sa područja Berana, u cilju prevazilaženja istih problema, koji tinjaju godinama u šumama na sjeveru Crne Gore.
Slično zaključicima u jednopartijskom sistemu, dogovoreno je „da sve zainteresovane strane daju puni doprinos, kako bi se, uz poštovanje zakonskih propisa, uvelo više reda u gazdovanje i eksploataciju državnih šuma”. Dogovoreno je i da se, u narednom periodu, stvore realne osnove, kako bi svi drvoprerađivači područja Berana mogli da konkurišu i dobiju određenu količu drvne mase za rad njihovih pogona. Ujedno, zatraženo je da koncesionari poštuju koncesione ugovore i da ispune obaveze, koje se tiču održavanja lokalne putne infrastrukture, koja je oštećena, usled prolaska teških kamiona. Ti zaključci su daleko blaži od onih ranijih, kada je opštinsko rukovodstvo tvrdilo „da se ministar poljoprivrede (tada Petar Ivanović) maćehinski odnosi prema zahtjevima lokalne uprave i ignoriše pozive iz Berana”. Takvo njegovo ponašanje su, čelnici opštine Berane, okarakterisali kao neprofesionalno i kontradiktorno tvrdnjama da resorno ministarstvo ravnomjerno ulaže u sve opštine i da politička pripadnost ne igra nikavu ulogu prilikom rješavanja određenih pitanja.
Krajnja poruka mještana glasila je da će blokirati puteve i odvoz oblovine, kao i dalju eksploataciju šumskog bogatstva, sve dok država i koncesionari ne saniraju putnu mrežu, kojom su nekada saobraćala i putnička vozila, u njihovim selima. Sada se tim putevima teško stiže do katuna, osim terenskim autima i traktorima. Ogorčeni su vlasnici desetak pilana sa teritorije te opštine na Upravu za šume, jer od najavljenih tendera nema ništa, iako su nadležni davali čvrsta uvjerenja da će omogućiti i njima sječu određenih količina. Umjesto toga, Uprava za šume omogućila je preduzećima „Nikola”, „Mima” i „Gradeks” da, i nakon isteka ugovora sklopljenih za period 2007–2014. godine, nastave eksploataciju drvne mase, dok su svi drugi ostali kratkih rukava.
Još izraženiji su problemi u gazdovanju šumama u opštini Rožaje. To područje je od ranije poznato po bespravnim sječama i nekontrolisanom izvozu najvrednijih šumskih sortimenata, van opštinskog područja. Oko 2000. godine, pričalo se se da je iz rožajskih šuma nestalo na hiljade kubika drveta. Uvođenjem koncesija u šumarstvo, nezakonite i nelegalne radnje se utrostručuju. Stvorena je povoljnija klima za bespravnu trgovinu drvetom i bespravne sječe, koje su uzele velikog maha i natjerale lokalnu upravu da se pozabavi problemom zaštite i gazdovanja šumama. Na sjednici lokalnog parlamenta, u oktobru 2015. godine, tadašnji predsjednik opštine Rožaje Ejub Nurković, izrekao je najoštriju kritiku na način gazdovanja šumama na području te opštine. On je posebno naglasio i izrazio nezadovoljstvo raspodjelom koncesija i radom koncesionara, koji ne vode računa o šumama i lokalnim putevima, uništavajući ih teškim mašinama. Pozvao je šumarsku inspekciju da radi svoj posao, a, istovremeno, ukazao i na uzurpaciju na hiljade hektara državnog zemljišta, a da, pritom, niko nije pokušao to da spriječi. Na probleme u gazdovanju šumama ukazali su i drugi učesnici u diskusiji, među njima i rukovodilac Područne jedinice za šumarstvo Kalač.
(Nastaviće se)