Zatvoreni investicioni fond Eurofond, koji kontrolišu lica bliska biznismenu Veselinu Baroviću, a on u fondu, prema podacima Centralne depozitarne agencije, ima 2,6 odsto udjela, podnio je inicijativu za ocjenu ustavnosti Zakona o investicionim fondovima. Inicijativa je podnijeta Ustavnom sudu 12. aprila ove godine, a to su na jučerašnjem pripremnom ročištu po tužbama preko 40 manjinskih akcionara sa Eurofondom i društvom za upravljanje Euroinvest, koje su objedinjene u jednom parničnom postupku, saopštili zastupnici fonda.
Eurofond je inicirao ocjenu ustavnosti člana 185 Zakona o investicionim fondovima, stavova 2, 3 i 4, kojima je propisano da akcionari koji su glasali protiv programa razvoja fonda imaju pravo na isplatu po prosječnoj neto vrijednosti fonda za poslednja tri mjeseca, prije donošenja odluke o usvajanju programa razvoja. Takođe, po tom zakonu, DZU Euroinvest, čiji je izvršni direktor Boiša Šotra, dužan je da isplati akcionare u roku od godinu od dana podnošenja zahtjeva za isplatu, ili da im izda obveznice sa rokom dospijeća koji nije duži od godinu. U inicijativi su se pozvali na Zakon o privrednim društvima, koji propisuje da se akcionarima nezadovoljnim skupštinskim odlukama omogućava da od društva traže da im otkupi akcije po prosječnoj tržišnoj vrijednosti. Navedeno je i da je godišnja neto vrijednost akcije 0,1448 eura, po kojoj su mali akcionari tražili isplatu svojih udjela iz fonda, dok je prosječna godišnja tržišna cijena dionice 0,0185 eura. Iz Eurofonda su ukazali da je iz razlike između neto i tržišne cijene dionice lako zaključiti štetne posledice koje bi ostanak na snazi osporavanih odredbi imao na veliku većinu akcionara fonda. Ustavnom sudu je predloženo da zatraži mišljenje od Komisije za hartije od vrijednosti, na čijem je čelu Zoran Đikanović, i Skupštine i pokrene postupak ocjene ustavnosti, te utvrdi da odredbe zakona koje su sporne za fond prestaju da važe danom objavljivanja odluke Ustavnog suda i naredi da se obustavi izvršenje radnji koje su preduzete na osnovu osporavanih odredbi.
Zastupnica Eurofonda Željka Brličić predložila je na jučerašnjem ročištu da postupajući sudija Faruk Mušović zastane sa parničnim postupkom do odluke Ustavnog suda, nakon čega je sudija odlučio da se za sada neće odlučivati o predlogu za prekid postupka, ali je ostavio mogućnost da se o tome naknadno odluči.
Za zastupnike manjinskih akcionara i male dioničare, taj, kao i predlog za izvođenje vještačenja, znači klasičnu zloupotrebu ovlašćenja, s ciljem da se sudski postupak odugovlači.
Sud je odbio i predlog tužene strane da se odredi vještačenje, koje je, prema mišljenju advokata koji zastupaju male akcionare, nepotrebno.
Jedan od zastupnika malih dioničara Ksenija Franović dostavila je na jučerašnjem ročištu odluke tuženih iz septembra, oktobra i novembra 2014. godine, kojima se, kako je istakla, utvrđuje vrijednost akcija, a te odluke dostavljene su i KHOV.
– Na osnovu podnesaka koji su dostavljeni u dosadašnjem toku postupka, kao i u odgovoru na tužbu, može se zaključiti da tuženi ne spore osnov – navela je ona.
Zastupnici fonda su istakli da je sporan i osnov, kao i visina tužbenog zahtjeva.
Pripremno ročište odloženo je za 26. maj, a tužiocima je naloženo da urede tužbene zahtjeve, odnosno da odrede cijenu akcija, kao i da tužbom, osim fonda obuhvate DZU Euorinvest. Mali akcionari tužbom traže da se obaveže ZIF Eurofond da im na ime otkupa akcija isplati novčani iznos shodno njihovom udjelu koji imaju u fondu, a da se DZU obaveže da ih isplati iz imovine fonda, sa zakonskom zateznom kamatom.
Mali akcionari i njihovi zastupnici negodovali su juče zbog datuma za koji je odloženo ročište ističući da je poznata vrijednost akcije, kao i da postoje izvodi iz CDA, te da je odluku moguće donijeti odmah. Naglasili su i da je od podnošenja tužbi do zakazivanja pripremnog ročišta proteklo više od tri mjeseca.
Manjinski dioničari u čijem je vlasništvu 14,6 odsto akcija traže da im se isplati ukupno 5,7 miliona eura na ime udjela koji imaju u fondu.
J.V.
Cijena veća od berzanske
Posledice neustavnih odredbi Zakona o investicionim fondovima ogledaju se u činjenici da se time omogućava akcionarima izlaz iz zatvorenog investicionog fonda po cijeni koja je veća od cijene koju akcija ostvaruje na berzi (tržišna cijena), a treba da se plati iz imovine fonda, čime se u neravnopravan položaj dovode svi ostali akcionari koji ostaju u fondu, budući da oni svoje udjele mogu prodavati isključivo na berzi po tržišnoj cijeni – navedeo je u inicijativi za ocjenu ustavnosti u kojoj piše da bi isplatom akcionara po traženoj cijeni, bilo potrebno prodati svu likvidnu imovinu fonda.