S
vjetski dan slobode medija – 3. maj Crna Gora i ove godine dočekuje u sjenci nerasvijetljenog ubistva glavnog i odgovornog urednika „Dana”, Duška Jovanovića, kao i nerasvijetljenih napada na medije i novinare i ekonomskih i političkih pritisaka.
Povodom Svjetskog dana slobode medija sagovornici „Dana” očekuju od države da konačno rasvijetli ubistva i napade na novinare i imovinu medija.
Glavni i odgovorni urednik „Vijesti” Mihailo Jovović ocijenio je u izjavi „Dan” da su u posebno lošem položaju mediji koji se sami finansiraju, a veliki teret za čuvare demokratije predstavljaju i napadi na njih.
– Oni mediji koji opstaju isključivo od onoga što zarade na tržištu su u veoma teškom položaju jer je tržište potpuno uništeno netransparentnim finansiranjem većine provladinih medija, nezakonitim pritiskom države na njih i samim tim pogoršanim materijalnim položajem novinara koji rade u ovim medijima. Naravno, i nerješavanje svih fizičkih napada i prijetnji novinarima, uključujući ubistvo Duška Jovanovića, predstavlja veliki teret za ove medije, a i za državu koja neće moći da napreduje ka EU dok se ovi brojni slučajevi ne riješe. Glavni je problem je i neshvatanje vlasti i dobrog dijela opozicije da mediji u demokratskom društvu imaju ulogu psa čuvara demokratije, vladavine prava i ljudskih prava, a cilj tih kvazipolitičkih elita je da uguše svaki kritički glas, kako bi lakše manipulisali biračima – istakao je Jovović.
On naglašava i da Crnoj Gori ima medija koji su slobodni, a i onih koji to nijesu.
– Mediji su slobodni onoliko koliko su nezavisni u finansiranju i koliko uspiju da se izbore sa pritiscima političara, mafije i tranzicijskih biznismena. Ovima koji nijesu slobodni je svejedno – naglasio je Jovović.
Zamjenik glavnog i odgovornog urednika „Dana” i predsjednik Komisije za praćenje istraga napada na novinare Nikola Marković izjavio je da sve dok se ne rasvijetle napadi na novinare u našoj zemlji i dok postoji konstantni politički i finansijski pritisak na nezavisne medije ne možemo govoriti o slobodi medija, da bez drastičnih posledica kritikuju vlast.
– Jedino što režim čini već godinama jeste da na Dan slobode medija ponavlja da se moraju rasvijetliti ubistvo Duška Jovanovića i napadi na redakciju „Vijesti”, ali ništa ne preduzima da se nalogodavci i izvršioci ovih nedjela nađu iza rešetaka. Naprotiv, kada je Komisija koja je formirana ovim povodom počela da daje rezultate i otkriva kako su pojedine istrage zataškavane, vlast je sve učinila da opstruira njen rad. Nedostatak političke volje da se ambijent za rad novinara učini podnošljivijim ogleda se i u odbijanju premijera Đukanovića da raspiše nagradu za informacije o ubistvu Duška Jovanovića, ali i za ostale slučajeve kao što su slučaj Softić, Lakić, bombaški napad na „Vijesti” i dr – istakao je Marković.
Prema njegovim riječima, na taj način premijer šalje jasnu poruku da su napadači na nezavisne medije bezbjedni jer država nije zainteresovana da ih goni, a novinarima koji kritički pišu crta metu.
– Očekujem da će vrhovni državni tužilac Ivica Stanković postupiti po preporukama Komisije i pozvati na odgovornost tužioce koji su svojim nečinjenjem ili opstruiranjem istraga doveli do toga da najteži slučajevi ni poslije deceniju i više nijesu rasvijetljeni. Sve dok se to ne desi, slobodu medija mjerićemo time što ove godine, hvala Bogu, niko nije ubijen – upozorio je Marković.
Izvršna direktorica Akcije za ljudska prava (HRA) Tea Gorjanc Prelević ocijenila je u izjavi za „Dan” da Crna Gora ne obezbjeđuje dovoljno uslova za razvoj slobodnog, kritičkog novinarstva. S jedne strane, kako kaže, nema napretka u rasvjetljavanju i kažnjavanju najtežih slučajeva nasilja prema kritičkim novinarima, a sa druge – praksa sudova u građanskim postupcima protiv medija za zaštitu časti i ugleda i dalje nije usklađena sa praksom Evropskog suda za ljudska prava o slobodi izražavanja.
– Nepovoljnom ambijentu nedostatka vladavine prava doprinose i loše ekonomske prilike za opstanak medija i razvoj istraživačkog novinarstva na malom tržištu Crne Gore – upozorava Gorjanc Prelević.
Ona podsjeća da ni protekle godine nije došlo do napretka u otkrivanju nalogodavaca i izvršilaca ubistva glavnog urednika dnevnog lista „Dan”, Duška Jovanovića, dok je jedini okrivljeni saizvršilac ponovo pravosnažno osuđen za učešće u tom ubistvu. Takođe, nema pomaka ni u istragama za pokušaj ubistva novinara Tufika Softića, pisca Jevrema Brkovića i ubistvu njegovog pratioca Srđana Vojičića, novinara Mladena Stojovića, ni o paljenju automobila dnevnog lista „Vijesti”, dok su okrivljeni za „bombaški napad” na taj dnevnik oslobođeni optužbe.
Koordinatorka programa u NVO Centar za građansko obrazovanje (CGO) Ana Vujošević poručila je da su vlasti dužne da svim medijima i novinarima obezbijede uslove za slobodan rad, bez pritisaka i bilo kojeg oblika cenzure. Ona smatra da ove godine Crna Gora 3. maj dočekuje sa duboko politizovanom i polarizovanom medijskom scenom, brojnim još nerazjašnjenim slučajevima napada na novinare, medije i njihovu imovinu, kao i sa prevaziđenim i neizvedenim pravnim okvirom, posebno u dijelu koji se odnosi na mogućnost uticaja vlasti na medije i medijsko tržište, ali i prepreke u transformaciji RTCG u istinski javni servis.
Sindikat medija pozvao je članstvo i zaposlene u medijima da danas od 11 i 55 do 12 sati simboličnom akcijom „Pet minuta gromoglasne tišine” upozore čitaoce, gledaoce i slušaoce na svoj sve lošiji položaj i iskažu solidarnost sa kolegama i koleginicama.
M.S.
Zabrinjava 15 napada
Ombudsman Šućko Baković poručio je da crnogorski novinari svoj posao treba da rade u bezbjednim uslovima, jer bez slobode medija nema demokratije. Ističe i da nezavidan ekonomski položaj može negativno uticati i na profesionalnost i na samostalnost. Baković je kazao i kako zabrinjava nastavak ugrožavanja sigurnosti novinara i njihove imovine, jer je u 2015. registrovano 15 slučajeva u kojima se kao oštećeni pojavljuju novinari, mediji ili njihova imovina.
– Važno je omogućiti i da Komisija za istrage napada na novinare što prije profunkcioniše u punom kapacitetu i ostvari u cjelosti svoj mandat i zadatke – rekao je Baković.
Pritisci svakodnevica
Glavni i odgovorni urednik „Pobjede” Draško Đuranović istakao je da se medijska sloboda ne daruje nego stiče. On kaže da mediji svakog dana moraju da polažu ispit pred sobom i građanima, a da država zbog specifičnosti malog tržišta u Crnoj Gori mora obezbjeđivati pomoć za njih.
– Treba napraviti fond za štampane i elektronske medije, ako hoćemo da sačuvamo autohtonost naših medija bez obzira na uređivačku politiku. Država nešto mora preduzeti. Mediji su, bez obzira na uređivačku politiku, neophodni za stvaranje demokratskog društva i zato je osim elementarnih uslova za rad potrebno stvoriti uslove za normalan život novinara. Medijska zajednica se mora ujediniti i na poštovanju profesionalnih standarda – kazao je Đuranović za „Dan”.
On ističe da su pritisci države i političkih partija na medije svakodnevica.
– Ono što nedostaje našoj medijskoj zajednici je saglasnost oko borbe za poziciju novinara unutar medija. Dok je god nesloge među medijima, oni neće biti servis građana nego raznih političkih, ekonomskih i drugih političkih grupa – pojašnjava Đuranović.
Problem je podijeljeno društvo
Prema ocjeni Borisa Darmanovića, direktora firme Media-nea, najneobjektivniji crnogorski medij je objektivniji od najobjektivnijeg političara.
– Problem nije u položaju medija nego u podijeljenom društvu. U Crnoj Gori većina medija radi šta ono što želi, odnosno priklanja se političkim stavovima po izboru, što je posledica podjela. To je i globalni negativni fenomen, ali je kod nas izraženiji. U Evropi, pa i šire, prisutne su sve veće i dublje političke podjele i one se reflektuju na stanovništvo i konzumente informacija koji sve češće i sve više traže medij koji je na njihovoj političkoj strani, zanemajurući tzv. umjerene, ili ono što bih ja nazvao realne medije – istakao je Darmanović u izjavi za „Dan”.
On smatra da kredibilitet crnogorskih medija nije dovoljno jak da se odupre podjelama, već im se oni, odnosno veći dio, radije priklanja.
– Neki su čak i dio političkih partija. S obzirom na to da kod nas političke elite u vlasti i opoziciji imaju veliki uticaj na građane i njihovo mišljenje odnosno stvaranje podjela, veći dio odgovornosti leži na njima. Ne znam nijedno društvo koje su demokratizovali mediji sami, ali znam mnoga koja su upropastile tzv. političke elite koje nemaju osjećaj odgovornosti za ono što će se desiti sjutra, već samo misle na politički profit danas – naglasio je Darmanović.
EU osuđuje zastrašivanja
Visoka predstavnica EU za bezbjednost i spoljnu politiku Federika Mogerini poručuje da EU osuđuje sve veći nivo zastrašivanja i nasilja sa kojim se suočavaju novinari, branioci ljudskih prava, medijski akteri i drugi pojedinci u mnogim zemljama širom svijeta, prilikom ostvarivanja prava na slobodu mišljenja i izražavanja u digitalnom prostoru i van njega. Ona ističe da pravo na slobodu mišljenja i izražavanja podrazumijeva slobodu traženja, primanja i saopštavanja informacija. To je, kako kaže, ključna komponenta demokratskog upravljanja i razvoja.
– Ljudi moraju u potpunosti biti informisani kako bi mogli oformiti mišljenje i učestvovati u procesima donošenja odluka koje utiču na njihove živote. Obezbjeđivanje pristupa informacijama može poslužiti za promovisanje pravde i prava na odštetu, naročito nakon perioda ozbiljnih kršenja ljudskih prava. Osim otvorenog nasilja, EU je odlučna da se bori protiv zakona ili praksi koje nameću cenzuru, podržavaju autocenzuru ili predviđaju pravne kazne, uključujući i krivične, finansijske i administrativne sankcije, zloupotrebu ovlašćenja tržišta i loše ekonomsko stanje – istakla je Mogerini u izjavi dostavljenoj „Danu”.