Vlada će u narednoj godini na kamate potrošiti 85,5 miliona eura, a od 2013. godine do danas je po osnovu kamata platila oko 400 miliona eura.
Od 2013. godine i počinju da se plaćaju ogromne svote po osnovu kamata, koje iznose desetine miliona eura. Podaci Ministarstva finansija pokazuju da se 2011. i 2012. godine za kamate godišnje plaćalo malo preko sedam miliona eura, dok je 2013. godine za kamate plaćeno 67,9 miliona eura. Godinu kasnije iznos je uvećan na 75,5 miliona, 2015. godine je plaćeno 81,8 miliona, godinu kasnije 76,6 miliona, da bi se u ovoj godini iz budžeta izdvojilo rekordnih 95,4 miliona eura. Sa 85,5 miliona eura, koliko će se dati naredne godine za kamate, Vlada će od 2011. do kraja 2018. godine po tom osnovu iz budžeta platiti skoro pola milijarde eura, tačnije 497 miliona.
Iznos od 400 miliona, koliko je za pet godina plaćeno po osnovu kamata, polovina je novca koji će Vlada da izdvoji za autoput. Barem u odnosu na ugovorenu cijenu od 809,6 miliona, pošto će zbog zaboravljenih petlji, struje i vode, uz kamate, taj iznos znatno premašiti dogovorenu ili ugovorenu cijenu.
Funkcioner GP URA Miloš Konatar je kazao da se pare za kamate daju ni za šta, jer su u prošlosti neki funkcioneri bili neodgovorni.
– Iznosi koji se na godišnjem nivou daju za kamate ravni su troškovima za izgradnju ful opremljenog kliničkog centra. Za taj novac se može izgraditi 20 vrtića, 15 osnovnih škola... – rekao je Konatar.
On je kazao da se država godinama zadužuje i da ne namjerava da prestane sa tom praksom.
– Naredne godine Vlada se može zadužiti do 400 miliona. Obaveze po osnovu kredita moraju se refinansirati i skupi krediti se moraju zamijeniti novim i jeftinijim. Plaćanje tolikih iznosa za kamate je neodrživo i zabrinjavajuće. Svake godine se zbog plaćanja kamata izgubi veliki broj vrtića, škola i puteva – kazao je ranije Konatar.
Od ukupnog iznosa kamata u narednoj godini, kako piše u predlogu Zakona o budžetu, nerezidentima je planirana isplata od 77,8 miliona, a rezidentima 7,67 miliona kamate.
Najveći iznos po osnovu kamate od države će prihodovati banka Kredit Svis od čak 4,99 miliona. Kamata po osnovu emisije domaćih obveznica će iznositi 3,22 miliona. Međunarodnoj banci za obnovu i razvoj (IBRD) će se platiti 2,2 miliona kamata, Pariskom klubu 2,3 miliona, Evropskoj investicionoj banci 1,96 miliona, Njemačkoj razvojnoj banci 1,35 miliona, a Banka intesa će po tom osnovu prihodovati 1,16 miliona. Za sindicirani zajam OTP-u, Erste i zagrebačkoj banci će se isplatiti 2,8 miliona eura. Skupština će o predlogu Zakona o budžetu raspravljati i usvojiti ga do kraja godine.D.M.