Savez sindikata Crne Gore (SSCG) i Unija slobodnih sindikata Crne Gore (USSCG) uticaće tokom javne rasprave o Nacrtu zakona o radu na izmjene rješenja koje je predložila Vlada, a koja su pogubna ili loša za radnike, poručeno je iz tih radničkih asocijacija za „Dan”. Kako su naveli, loš je potez što je javna rasprava o nacrtu tako bitnog zakona pokrenuta za vrijeme godišnjeg odmora, cijeneći da se forsiraju rješenja koja odgovaraju privrednicima.
U sindikatima su najburnije dočekali odredbe koje se odnose na zastarijevanje prava iz radnog odnosa nakon četiri godine, te produženje roka za zasnivanje radnog odnosa na neodređeno sa dvije na tri godine, kao i na uvođenje agencija za ustupanje zaposlenih u tekst zakona. U SSCG navode da su takva rješenja kompromisna između socijalnih partnera, dok u USS smatraju da je ponuđeni nacrt gore rješenje od prvobitnog.
Nacrt zakona o radu u članu 18 propisuje smetnje za zasnivanje radnog odnosa, kojim je definisano da se ugovor o radu ne može zaključiti sa licem koje ima zaključen ugovor o radu sa punim, odnosno skraćenim radnim vremenom, sa onim kome je pravosnažnom sudskom odlukom zabranjen rad na poslovima koji se predviđeni aktom o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji za to radno mjesto, kao ni sa licem osuđivanim za djela seksualnog iskorišćavanja djece, a odnosi se na poslove koji podrazumijevaju rad sa mališanima. Ugovor o radu za obavljanje poslova u domaćinstvu ne može se zaključiti sa članovima uže porodice. Predviđeno je da se ugovorom o radu može predvidjeti probni rad za obavljanje poslova radnog mjesta, najduže do šest mjeseci.
– Ugovor o radu izuzetno se može zaključiti na određeno vrijeme čiji je prestanak unaprijed određen rokom, izvršavanjem određenog posla ili nastupanjem određenog događaja. Poslodavac sa istim zaposlenim ne može zaključiti jedan ili više ugovora o radu ukoliko je njihovo trajanje, neprekidno ili sa prekidima, duže od 36 mjeseci – navodi se u nacrtu zakona.
Novim zakonom agencije za ustupanje zaposlenih obavezuju se da dostave Ministarstvu rada statističke podatke o ustupanju radnika. Predloženim aktom se propisuje i nova odredba po kojoj zaposleni ima pravo da traži od poslodavca da se, shodno vjerskim i tradicionalnim uvjerenjima, jednom sedmično vrijeme odmora prilagodi terminu podobnom za praktikovanje datih prava i uvjerenja, ako mu priroda posla dozvoljava prekid rada.
Nacrtom se sprečava mogućnost zamjene prava na godišnji odmor novčanom naknadom, osim u slučaju prestanka radnog odnosa. U slučaju rada za državne i vjerske praznike, poslodavac će, po novom zakonu, o tome morati pisanom odlukom da obavijesti zaposlene, sindikat i inspekciju rada u roku od tri dana prije početka rada. U zakonu je ostao minuli rad, zaposlenom se garantuje jednaka zarada za isti rad ili rad iste vrijednosti koji ostvaruje kod poslodavca, a minimalna zarada ne može biti niža od 30 odsto prosječne zarade u Crnoj Gori u prethodnom polugodištu.
Povećan je broj dana obaveznog porodiljskog trajanja na 98 dana, od kojih je 28 dana prije dana očekivanog porođaja, a 70 nakon rođenja djeteta.
Lidija Pejović iz USSCG poručila je da će ta sindikalna centrala posebno reagovati zbog trajanja angažmana zaposlenih na određeno vrijeme. Smatra da predlagači ovog zakona njime pokušavaju da na mala vrata uvedu agencije.
– Iako su one jedno veliko zlo na koje smo ukazivali i pokušavali da suzbijemo njihovo polje djelovanja, evidentno je da preko tih agencija radnici nemaju nikakva prava, ne mogu da se sindikalno organizuju, nemaju pravo ni da se bune, oni su praktično stranci u firmi u kojoj rade, da ne govorimo o zloupotrebama tih radnika, nadnicama a ne platama koje primaju. Radnici se drže na dugom štapu. Mi smo htjeli da ostane taj odnos dvije godine, plus godina preko agencije, gdje poslodavac više nema nikakvu mogućnost da radnika angažuje naknadno, jer se to već vrtjelo u nedogled. Oni su tražili da taj period bude puno duži. Tu ćemo sigurno dati amandman. Takođe, nama je predstavljalo problem i zastarijevanje iz rada i po osnovu rada. U starom zakonu potraživanja iz rada i po osnovu rada nijesu mogla da zastare. Oni sada traže da to bude u skladu sa ostalim zastarijevanjima od tri godine. Mi smo tražili pet godina i tu se još nijesmo usaglasili. Tu ima još stvari koje su pogubne za radnike i generalno je ovaj nacrt daleko lošije rješenje, nego što je bila provobitna verzija. Tražili su ukidanje minulog radnog staža, to smo uspjeli da sačuvamo. Mi ćemo uticati da se izbace i izmijene ta loša rješenja – poručila je Pejovićeva.
Generalni sekretar SSCG Duško Zarubica pojašnjava da je zaposlenje na određeno vrijeme, prema važećem zakonu, moglo da bude dvije godine, ali da je ustupanje zaposlenih preko agencija bilo neograničeno.
– Sada je ukupno tri godine i sa poslodavcem i sa svim agencijama. To je bila zloupotreba agencija za posredovanje pri zapošljavanju, osnivali su svoje kćerke firme, pa je radnik preko agencije neograničeno mogao da bude ustupan poslodavcu. Sada je tri godine ukupno, i kod poslodavca i preko svih agencija. To je maksimum, koji je dio kompromisa – poručio je Zarubica za „Dan”.
Dodao je da će stav SSCG biti da je agencije trebalo izmjestiti iz Zakona o radu. Zarubica se nada da će se neka bitna pitanja usaglasiti kroz javnu raspravu i na Socijalnom savjetu. Dodaje da je regulisanje pitanja zastare duga iz radnog odnosa bio kompromis između socijalnih partnera.
– Zna se da je bila neograničena zastara, ali to je sa jedne strane dovodilo i zaposlene u neravnomjeran položaj. Pet godina je period gdje se može pokrenuti pitanje potraživanja. Poslodavci su tražili da bude dvije godine. S obzirom na to da je obaveza da obje strane učestvuju pred Agencijom za mirno rješavanje radnih sporova, nadamo se da će se najveći dio tih sporova i riješiti pred njom – očekuje on.
A.O.
Rasprava 40 dana
Ministarstvo rada i socijalnog staranja prekjuče je na javnu raspravu dalo i Nacrt zakona o posredovanju pri zapošljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti, koja će trajati 40 dana. Prema nacrtu zakona, nezaposlenim licem se neće smatrati lice koje je, između ostalog, student osnovnih studija. Trenutno, na evideniciji nezaposlenih ne mogu se naći ni studenti specijalističkih, magistarskih, doktorskih studija, što im je stvaralo znatne probleme prilikom traženja posla. Definisano je da nezaposleno lice ima pravo na novčanu naknadu, kao i naknadu troškova prevoza za vrijeme obrazovanja i osposobljavanja i uključivanja u druge mjere usmjerene na povećanje zaposlenosti, odnosno smanjenje nezaposlenosti, i jednokratnu novčanu pomoć.
Prema ovom nacrtu, novčana naknada pripada nezaposlenom licu, koje ima od devet mjeseci do preko 35 godina radnog staža i osiguranja.