Najnovija strategija Evropske unije o proširenju na Zapadni Balkan, koja je prekjuče predstavljena u Strazburu, potvrđuje da su u Briselu i te kako svjesni hroničnog neodstatka političke volje ovdašnjih vlasti za borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala, smatraju u NVO MANS. Prvi put, kako ističu, EU u svom zvaničnom dokumentu ukazuje na fenomen zarobljene države i upozorava na veze sa organizovanim kriminalom i korupcijom u svim nivoima vlade i administracije, kao i na jasno miješanje javnog i privatnog interesa.
– MANS posebno pozdravlja insistiranje EU na konkretnim rezultatima koji podrazumijevaju sprovođenje efikasnijih istraga koje će za rezultat imati pravosnažne presuda za korupciju koje će se u cjelosti sprovoditi. Iz Brisela se takođe očekuje da institucije sistema budu beskompromisne u borbi protiv korupcije – saopšteno je iz MANS-a.
Kako su dodali, posebno ohrabruje najava donošenja novih akcionih planova od strane EU, kao i činjenica da uspješnost reformskih procesa više neće biti mjerena brojem usvojenih dokumenata, već efikasnošću pravde koju je sistem u stanju da obezbijedi građanima i biznisima, umjesto sadašnjeg osjećaja nekažnjivosti i nejednakosti pred licem pravde.
–U planu EU za proširenje su posebno važne predložene mjere koje se odnose na konfiskaciju ilegalno stečene imovine, ili imovine bez pokrića, čak i prije donošenja presude o oduzimanju prava na javnu funkciju, te na razbijanje kriminalnih mreža i njihovih finansijskih temelja kroz sistematične finansijske istrage. Sve ovo upućuje na zaključak da se reforme više ne smiju fingirati i da će Brisel i te kako pomno pratiti sve ono što se dešava u Crnoj Gori, a da će svaki izostanak konkretnih rezultata u borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala biti prepoznat kao jasan nedostatak političke volje i evropskih aspiracija vladajuće elite – smatraju u MANS-u.
U strategiji „Vjerodostojna perspektiva proširenja za Zapadni Balkan”, koju je predstavila Evropska komisija (EK), navedeno je da zemlje zapadnog Balkana, uključujući i Crnu Goru, radi ispunjavanja ispostavljenih kriterijuma za članstvo u EU moraju sprovesti sveobuhvatne reforme u ključnim oblastima. U tom dokumentu se za Crnu Goru i druge kandidate navodi da vlasti moraju demontirati kriminalne mreže i efikasnije udarati na njihove ekonomske temelje kroz sistematičnu upotrebu finansijskih istraga i primjenu više ciljanih alata, kao što je zamrzavanje imovine stečene kriminalom, konfiskacija i preokretanje tereta dokazivanja načina sticanja određene imovine.
– Potrebna je konfiskacija zasnovana na neosuđivanosti da bi se država suočila sa neobjašnjivo stečenim bogatstvom, potpuna transparentnost u vezi sa informacijama o vlasništvu nad preduzećima i unapređenje pravosudne saradnje. Čvrst i održiv bilans rezultata u borbi protiv korupcije, pranja novca i organizovanog kriminala trebalo bi da bude uspostavljen pod hitno – naglašeno je u tekstu strategije.
Kako je naglašeno u tom dokumentu, pristupanje EU jeste i ostaće proces zasnovan na zaslugama, koji u potpunosti zavisi od objektivnog napretka koji postiže svaka država, a zemlje mogu sustići ili prestići jedna drugu u zavisnosti od ostvarenog napretka. Procijenjeno je da bi Crna Gora i Srbija, uz snažnu političku volju, održive reforme i rješenja sporova sa susjedima, mogle biti spremne za članstvo do 2025. godine.
M.S.
Pejović: Evropska perspektiva neupitna
Ministar evropskih poslova Aleksandar Andrija Pejović smatra da je evropska perspektiva Crne Gore neupitna i da je naša zemlja najviše odmakla u procesu integracija.
On je ocijenio da je Strategija za vjerodostojnu perspektivu proširenja EU na Zapadni Balkan šansa da države zapadnog Balkana, u skladu sa smjernicama iz dokumenta, intenziviraju započete reforme i ubrzaju put prema članstvu u EU.
– U tom procesu Crna Gora je najviše odmakla i njena evropska perspektiva je neupitna – poruke su sa sastanaka koje je ministar evropskih poslova Aleksandar Andrija Pejović imao u Strazburu tokom predstavljanja strategije EK.
Pejović je istakao da je Vlada Crne Gore i sama prepoznala oblasti u kojima je potrebno uložiti dodatne napore i da će, uz podršku institucija EU i država članica, nastaviti s vidljivim reformama i unapređenjem stanja – saopšteno je iz Vlade.