Komitet za proširenje Savjeta Evropske unije (COELA) juče je u Briselu postigao saglasnost da se u junu otvori poglavlje 24 u pregovorima o članstvu sa Srbijom, ali Hrvatska jedina i dalje odbija da pristane i na otvaranje poglavlja 23, rekli su agenciji Beta zvaničnici u EU koji su pratili sastanak COELA-e.
Zagreb je na zasjedanju COELA prije svega tražio da Srbija izmijeni zakon i ukine regionalnu nadležnost suda za ratne zločine u Beogradu i garantuje da će hrvatska manjina biti automatski zastupljena u srpskom parlamentu, da bi Hrvatska kao jedina članica EU koja to još nije učinila dala „zeleno svjetlo” za otvaranje poglavlja 23 (o pravosuđu i temeljnim pravima) pregovora o članstvu Srbija–EU u junu.
Bugarska je, rečeno je Beti, uoči sastanka COELA imala takođe neke primjedbe na otvaranje poglavlja 24 (o pravdi, slobodama i bezbjednosti), ali je to u prethodnoj razmjeni mišljenja razjašnjeno i predstavnik Sofije je dao „zeleno svjetlo” za pokretanje pregovora u junu o tom poglavlju.
Hrvatski predstavnik je isto tako iznio zamjerke na saradnju Beograda s Haškim sudom, a, kako su Beti prenijeli izvori EU, stav praktično svih ostalih članica Unije jeste da ova pitanja nijesu direktno povezana s uslovima za otvaranje poglavlja i usvajanje pregovaračkih polazišta EU, a mnoge stvari koje mogu izgledati nejasne se mogu razjasniti i riješiti u toku samih pregovora.
Evropski diplomatski zvaničnici su ukazali na to da 11 zemalja članica EU ima sasvim slične zakone o međunarodnoj nadležnosti sudova za ratne zločine i spomenuli, recimo, svjetski čuvenog španskog sudiju Baltasara Garsona i njegovo svjetsko angažovanje, tako da je teško naći osnovu za zahtjev da taj zakon ukine Srbija.
Zvaničnici u EU su prenijeli da se sad od Zagreba očekuju dodatne informacije, uslijediće i bilateralni kontakti s Hrvatskom i među članicama Unije, vjerovatno i uvjeravanja hrvatskim vlastima da otvaranje novih poglavlja samo može doprinijeti bržem rješavanju svih naizgled spornih pitanja, kazali su izvori u Briselu.
Ako to u sklopu napora COELA ne bi moglo da se riješi, onda bi pitanje otvaranja novih poglavlja moglo da se prenese na viši politički nivo, a to je Komitet stalnih predstavnika članica EU (COREPER).
Saglasnost svih članica Unije je nužna za otvaranje svakog poglavlja u pregovorima i već je u prethodnim slučajevima pregovora o članstvu bilo situacija da jedna članica ne daje saglasnost iako to ostale članice i Evropska komisija smatraju nedovoljno utemeljenim.
Predsjednik Vlade Republike Srbije Aleksandar Vučić reagovao je u saopštenju medijima na odluku Hrvatske da ne da saglasnost na otvaranje poglavlja 23.
– Vlada Republike Srbije zaprepašćena je odlukom Hrvatske da ne podrži evropski put Srbije. Za takvu odluku, Republika Hrvatska nije imala nijedan jedini valjan razlog. Srbija je primila k znanju stav Republike Hrvatske i Srbija neće dozvoliti da je bilo ko u Evropi i svijetu, pa ni Republika Hrvatska, na bilo koji način ucjenjuje, ponižava i nipodaštava – navodi se u saopštenju.
Premijer poručuje da je Srbija zemlja slobodarskog naroda i da nikada neće biti vreća za udaranje bilo kome.
Vučić, koji je i lider SNS-a, o odluci Hrvatske govorio je i na predizbornom skupu te stranke u Novom Sadu. Rekao je da Srbija neće nikoga moliti i da neće mijenjati svoje zakone samo zato što to Hrvatska traži.
– Nećemo uputiti nijedan telefonski poziv – poručio je Vučić.
Portparol u Evropskoj komisiji Maja Kocijančič je Beti prenijela da „Evropska komisija očekuje da se učine dalji koraci u postupku pregovora Srbije i EU o članstvu i otvaranju poglavlja 23 o pravosuđu i temeljnim pravima i 24 o pravdi, slobodi i bezbjednosti”.
Maja Kocijančič, portparol evropskog komesara za proširenje Johanesa Hana i visokog evropskog predstavnika Federike Mogerini, dodala je da je „rasprava o tome u toku i Komisija je spremna da krene naprijed čim se postigne tražena jednoglasnost članica EU”. Prema izvorima Unije, Holandija, predsjedavajući EU, spremna je da pripremi otvaranje.RTS – M.Nj.
Svi ih podržali osim Hrvata
Na sastanku radne grupe EU za proširenje Hrvatska juče nije iznijela stav o otvaranju poglavlja 23 u pregovorima sa Srbijom, tako da je ta tačka skinuta sa dnevnog reda i o tome će se ponovo razgovarati sledeće sedmice, rekla je šefica pregovaračkog tima Srbije Tanja Miščević.
– Hrvatska predstavnica nije imala instrukciju iz Zagreba, tako da se prešlo preko ove tačke i ona je ostavljena za sledeću nedjelju – rekla je Miščevićeva Tanjugu.
Ta tačka će sad, kako je objasnila, stalno biti stavljana na dnevni red i „neće se ni pomjerati, ni sklanjati, ni blokirati dok god ne dobiju zeleno svjetlo iz Zagreba”.
Ona je podsjetila da su sve ostale države članice EU saglasne da je ono što smo uradili u akcionim planovima i predstavili kao elemente za otvaranje poglavlja 23 aposlutno u saglasju sa planovima EU.
– Nijesmo načisto ni šta se traži u ovom trenutku, ali znamo da od ovoga više zaista ne može da se uradi – rekla je Miščevićeva.
Ona je, međutim, naglasila da još nije kasno da pregovori budu otvoreni u junu, a da bi eventualno njihovo odlaganje bilo štetno ne samo za Srbiju, već i za EU.
– Mi očekujemo da će to biti, još uvijek ima dovoljno vremena. Nadamo se da ovo neće u toj mjeri omesti da ne dođe do otvaranja poglavlja – rekla je Miščevićeva.
Han i Kurc vrše pritisak
Evropski komesar za proširenje Johanes Han i austrijski šef diplomatije Sebastijan Kurc vrše snažan pritisak na Zagreb da spusti loptu i da zeleno svjetlo za otvaranje poglavlja 23 u pregovorima Srbije sa EU, saznaju „Novosti”.
Ovi evropski zvaničnici su u gotovo stalnom kontaktu sa hrvatskim šefom diplomatije Mirom Kovačem, kome su prenijete poruke da većina u EU ne gleda sa odobravanjem na pokušaje Zagreba da zakoči evropski put Beograda.
Ivica Dačić, šef srpske diplomatije, rekao je za „Novosti” da su Hrvati poslednji koji mogu da dijele lekcije bilo kome o zaštiti prava manjina jer sami ne poštuju standarde EU, iako su članica: „U Hrvatskoj se lome ćirilične table, rehabilituje ustaštvo, što unosi strah među tamošnje Srbe. Naš zakon o suđenjima za ratne zločine pisan je u saradnji sa EU i Haškim tribunalom i besmislene su zamjerke iz Zagreba da mi pokušavamo da budemo „mali Hag”. Zato, apelujem na Njemačku i ostale članice EU, koje su jasno rekle da je Srbija sve ispunila, da urazume Hrvatsku!”
Prvi potpredsjednik hrvatske vlade Tomislav Karamarko izjavio je u četvrtak da Hrvatska neće blokirati Srbiju na ulasku u EU, jer želi da razvija dobre odnose sa susjednim državama, ali da Srbija mora da ispuni sve uslove za ulazak.
– Srbija mora zadovoljavati neke standarde koje nameće EU i koje bi morala da usvoji kroz mukotrpne pregovore. Sve zavisi od Beograda – rekao je Karamarko i ponovio da Srbija ne može da figurira kao „mini Hag”.
Ljubljana kočila 13 poglavlja
Slovenci su takođe mrsili račune Hrvatima tokom njihovog pregovaranja sa EU, pa su im u jednom trenutku blokirali pregovore za čak 13 poglavlja. Međutim, Ljubljana nije rampu spuštala za njihovo otvaranje, već je kasnije, u pregovaračkom procesu, ispostavljala svoje zahtjeve.