Maslinari u Boki Kotorskoj često pribjegavaju razmnožavanju maslina pomoću očepaka iz guke, jer su sigurniji od kog stabla, kakvog kvaliteta, koju sortu uzimaju i razmnožavaju. Odvali se guka (hiperplazija), ono zadebljanje, izbočina sa stare masline i zakopa se u zemlju. Preporučuje se da se ovo radi tokom marta. Da bi se iz guke formirao korenov sistem i cijela biljka, da počne da rađa treba čekati 10 do 15 godina, pošto je korijen stadijumski star, ali genetski je mlad. S obzirom da se stare masline iznutra same račvaju na više manjih stabala, moguće je tako odvojena stabla, komplet sa korijenom, razdvojiti sjekirom i već formiranu biljku posaditi kao posebno stablo. Ove masline mogle bi da rađaju već za godinu, dvije. Takav metod razmnožavanja primijenio je Stevo Popović na svom imanju u selu Zagora u Grblju, gdje je uz pomoć mehanizacije formirao novi maslinjak od stitinu gotovih stabala maslina.
- Pokrenuo sam čišćenje i oživljavanje maslinjaka, zapuštenog pedeset godina. Sadnice autohtonih sorti sa ovoga područja, uglavnom lombardeška, crnjaka i žutica, primljene su prije pet godina metodom očepaka od matičnog stabla. Prenio sam kvalitetne masline u plastične posude, one su još porasle i sada smo ih presadili u novi maslinjak. To su već odrasla stabla, koja će, nadam se, iduće godine početi da rađaju - kaže Stevo Popović.
Izvršna direktorica Udruženja maslinara „Boka” Vesna Đukić ocijenila je da ovakav način sadnje nije zapamćen na ovom području – maslinjaci su uglavnom formirani metodom sadnje plantažnih maslina (starosti od godinu i po do dvije), što je mnogo lakše. Ovo je značajno, kaže Đukić, zbog toga što su ove sadnice očepci od naših starih domaćih sorti, koje su se već nalazile vjekovima na ovim prostorima.
- Bilo bi jako dobro da ovdje dođu ljudi sa Biotehničkog fakulteta da mapiramo stare masline iz kojih su izdvojena mlada stabla, jer one su jedna od vrijednosti u cilju očuvanja genetičkih resursa. Prilikom prenošenja u zemlju maslina nastalih iz očepaka od matičnih stabala rizik je veći, s obzirom na „šok“ od presađivanja, jer se gotove biljke teže adaptiraju na tu promjenu, ali uz intenzivno zalivanje na početku, dobro nađubrenu zemlju i adekvatnu zaštitu, svi su izgledi da će ovo biti divan primjer oživljavanja starog maslinjaka. Pristupilo se i rezidbi, odmah će se zaštititi „rane“ voćarskim voskom da ne bi došlo do zaraze. Ovakav kvalitet zemlje, sa ovakvim pristupom gdje možeš kolima doći do samog maslinjaka, to je velika prednost - primjećuje Đukić.
Ona objašnjava da maslina ima mnogo skrivenih pupoljaka, te se za ožiljavanje u proljeće i tokom avgusta može primijeniti metod razmnožavanja reznicama (vegetativno), kada se sa vrhova odabranih matičnih stabala izdvajaju grančice, potapaju u hormone i sade u zemlju. Za par godina dostižu visinu od metar ipo, kada su spremne za sadnju, a za tri do pet godina već mogu da daju plodove.
Vesna Đukić je ispred MD „Boka” u organizaciji Zadružnog saveza „Dalmacije” zajedno sa drugim maslinarima iz Crne Gore, učestvovala na 18. po redu maslinarskoj manifestaciji „Noćnjak” koja je nedavno održana na Braču.
- Tamo se mnogo radi, ljudi su toliko vrijedni, da se to vidi na svakom koraku, nepregledno more maslina u kamenjaru, u teško dostupnim lokacijama, sve orezane uniformno, sve sređene, spuštene na dva metra visine - divan primjer vrhunskog maslinarstva. Na osnovu investicionih linija koje podstiču ruralni razvoj, i mi u Crnoj Gori možemo dosta toga uraditi, trebalo bi da imamo mnogo više sluha i za stručnjake – da oni stalno budu na terenu, u komunikaciji sa maslinarima. Sa kojim brojem maslina uđemo u Evropsku uniju, od toga će zavisiti koliko ćemo sredstava poslije moći da povučemo iz tih fondova, zato je važno da što veći broj maslina popišemo i prijavimo u pretpristupnom periodu - ističe Đukić.M.D.P.