Osnovni problem u kreiranju urbanističkih planova, koji određuju sadržinu jednog naselja, je loša transparentnost, ocjenjuju iz Udruženja arhitekata KANA / ko ako ne arhitekt. KANA je juče organizovala javnu tribinu o urbanističkom planiranju na području Bloka pet, sa akcentom na uređenje ugla Bulevara Mihajla Lalića i Bulevara Džordža Vašingtona na kome je planirana izgradnja solitera Milenijum.
Precizno objašnjavajući način i proceduru donošenja jednog DUP-a, dr arh. Milica Vujošević, kazala je da transparentnost izrade planova nije na zavidnom nivou. Kako je rekla, javna rasprava je jedini mehanizam koji obuhvata učešće građana u kreiranju planova i one traju od 15 do 30 dana, a građani obično nijesu upoznati sa njima. Potom, primjedbe pristigle u toku javne rasprave se nekada i nekorektno, selektivno odbijaju, a kada se završi sva procedura odluka se objavi u Službenom list koji, uzgred niko ne čita, kazala je ona.
Milica Vujošević predstavila je građanima plan za Blok pet sa posebnim akcentom na izmjene iz 2010. godine koje su donijete za čitavo područje i iz 2012. godine kada je gradska vlast kroz plan tretirala samo ugao dva bulevara gdje su zamislili soliter nazivajući ga istočnom kapijom grada. Soliter, sa dva bočna stambena objekta, bi značio hiljadu stanovnika više u ovom dijelu grada.
- Soliter se dakle prvi put pominje 2010. godine sa visinom od sto metara i 25 spratova. Planiran je na tri metara od Bulevara Džordža Vašingtona. A onda u DUP-u iz 2012. godine soliter Milenujum je ucrtan sa 22 sprta, 88 metara visine kao poslovni objekat i još dva bočna stambena objekta od po 7 spratova. Potom je Mjesna zajednica pokrenula izmjenu tog plana sa ocjenom da je planirana spratnost napad na okolni prostor i rušenje urbanističkog koncepta Bloka sa predlogom da se spratnost dovede na okolone objekte. U kojoj je fazi izrade taj plan u Glavnom gradu se ne može saznati, na zvaničnim interet prezentacijama nema nijednog podatka - rekla je Milica Vujošević.
Ona je iznijela podatak da, prema evidenciji katastra, zemljište planirano za soliter i dalje nije prodato.
Tokom prethodne dvije nedjelje KANA je anketirala građane na urbanitičke teme, a stav je iznijelo preko 700 ljudi. Anketiranje će biti aktuelno do kraja ove sedmice.
Kako je Milica Vujošević rekla dvije trećine anketiranih su stanovnici Bloka ili njemu kontaktnih naselja. Na uopštena pitanja šta je DUP 70 odsto je reklo da zna, a da li su upoznati sa načinom izrade DUP-a najviše njih je reklo djelimično dok je 84 odsto reklo da nijesu učestvovali u donošenju plana ili pisanju primjedbi. Da bi željeli da budu uključeni u izradama plana reklo je 90 odsto građana, a 94 odsto da nije transparentan proces donošenja odluka.
- Da li ste upoznati sa planovima za Blok pet većina je rekla da nije, a samo 15 odsto jeste, da li ste upoznati sa izgradnjom solitera 22 odsto je kazalo da nikad nije čulo. Da li ste za soliter sa okolnim objektima 90 odsto je reklo da nije. Kao alternativu soliteru prepoznaju zelenu površinu, trg, podzemnu garažu i slične sadržaje – kazala je Vujošević.
Jelena Rabrenović je kazala da je cilj udruženja KANA da napravi konekciju građana i insitucija, da se pokrene dijalog struke i investotra.
- U urnabizmu postoje četiri partnera javnost, struka, institucije i investitor. Sada investitori najviše utiču, dok su struka i građani stavljeni u treći plan – kaže Rabrenović.
Ona je podsjetila da naš grade ima jako vrijedne objekte koje ne čuvamo, što je odnos prema sebi i uošte identitu Crne Gore.
Rabrenović je objasnila da je svako naselje zaseban organizam, projektovan unaprijed, ne slučjno.
-Tu su sagledani najbolji mehanizmi. Ako naknadno opteretite infrastrukturu to je kao tumor, to je tumorno urbano tkivo – kazala je Rabrenović praveći paralelu sa soliterom Milenijum koji je naknadno ucrtan u naselja Blok pet.
KANA ove aktinosti sprovodi u okviru projekta „I ti se pitaš: planiranje po mjeri građana”, koji podržava Fond za aktivno građanstvo, preko programa „Građanska akcija”.
N.S.
Bježanje od struke
Arhitekta Andrija Markuš smatra da institucije bježe od polemike jer je teško polemisati sa strukom posebno onima koji iz ove oblasti nemaju makar članak, a kamoli knjigu.
-Ako je urbanistički plan Blok pet među najboljim djelima arhitukture Balkana koji to autoritet predlaže da se mijenja? Od najboljeg najbolji valjda. Soliter bi trebalo zvati „Poslednji Miomir Mugoša u Podgorici” – kazao je Markuš.
Kako je rekao čitavi život je posvetio projektovanju škola gdje su standardi najviše 16 učionica i rad u jednoj smjeni. Sada škole rade u tri smjena dakle treba da ih bude tri puta više.
-Moraće škole na spratove da podignu, da naprave škole kolose pa u njih djeca kao u fabrike da ulaze. A ako tranzinte saobraćajnice ne prate linije naselja onda proizvodimo smrt. Jer će, ako ovako ostane, učenik iz Bloka morati da prelazi više takvih opasnih ulica do škole – kaže Markuš.
Prostor grada se doživljava sa paretera, a ne sa sprata, što znači da naspram Bulevara Svetog Petra Cetinjskog soliter Milenijum potpuno kida vizuru grada, a nikako nije njegova kapija.
Predstavnici institucija nijesu došli
Poziv da učestvuju na tribini dobio je Arhient, obrađivač plana za Blok koji je u uzradi, i predstavnici Sekretarijata za urbanizam. Niko od njih se nije pojavio
Investitori vuku konce
Poseban akcenat Sonja Dragović, iz Udruženja KANA, je dala na oskudno učešće građana u javnim raspravama.
-Donosioci odluka objave tu informaciju tek da zadovolje zakon ali ne i da zaista dopru da građana. Sa druge strane investitori rade za sebe, ne za nas. Objekti mješovite namjene, poput solitera, donose najviše. I hajde da iznađimo nove metode uticaja. Investitori to očigledno vrlo uspješno čine ili kroz logističke centre ili kroz koruptivne radnje – kaže Dragović.
Ona je iznijela stav da često na inostranim skupovima kada predoči neka iskustva iz Crne Gore, poput oglušavanja o inicijativi zaštite kulturnih dobara, izazove nevjericu.
Nelogični nazivi
Milica Vujošević je komentarišući neke nelogičnostu u donošenju planova ukazala na njihove nazive.
- Nazivi planova su često nejasni i iz njih se ne može vidjeti o kom području se radi. To svakako odvraća građane da se uključe što je očigledan cilj institucija koje ih donose – kaže Vujošević.