Pranje para, kako su konstatovali i evropski eksperti, jedna je od glavnih boljki crnogorskog pravosuđa. Uprkos tome, shodno podacima dostupnim javnosti, nadležni su preduzeli veoma malo kako bi smanjili ovaj kriminalitet. Naime, Specijalno državno tužilaštvo i Uprava policije prošle godine kojim rukovode Milivoje Katnić i Slavko Stojanović nijesu podnijeli nijednu krivičnu prijavu za pranje novca. Osim toga, zbog sumnje da su u legalne tokove ubacili novac stečen kriminalnim aktivnostima, Specijalno državno tužilaštvo je 2016. godine pokrenulo postupke protiv svega 15 lica, a svaka optužnica okončana je oslobađajućom presudom. Ova statistika, prema mišljenju advokata Veselina Radulovića, jasan je pokazatelj da nadležni nemaju volje a ni kapaciteta da se izbore sa ovim kriminalnim radnjama.
On je ukazao da je u izvještaju tužilaštva navedeno koliko lica je bilo obuhvaćeno istražnim radnjama zbog pranja para, ali ne i koliko prijava je podneseno. To je, kako dodaje, urađeno kako bi se „napumpala” statistika.
– Cio izvještaj o radu predstavlja pokušaj tužilaštva da prikrije pravo stanje o tome na koji način se Državno tužilaštvo bori protiv najtežih oblika kriminaliteta. Tužilaštvo i u ovom dijelu pokušava da u prvi plan predstavi broj prijavljenih lica za pranje novca, ne dajući podatke o tome koliko je ukupno bilo prijava za pranje novca u izvještajnom periodu. Međutim, čak i takav izvještaj pokazuje potpuni izostanak rezultata kada je u pitanju suzbijanje ove vrste kriminaliteta. Zabrinjava činjenica da oni koji su primarno zaduženi za suzbijanje kriminaliteta, državno tužilaštvo i policija, nijesu inicirali nijedan postupak zbog krivičnog djela pranje novca, što dovoljno govori o (ne)postojanju volje i kapaciteta da se ta vrsta kriminaliteta sankcioniše – kazao je Radulović za „Dan”.
Dodao je da i oni rijetki slučajevi koji bivaju procesuirani završavaju oslobađajućim presudama ili presudama kojima se optužba odbija zbog zastarjelosti krivičnog gonjenja.
Da je pranje para oblast kojoj istražni organi moraju da posvete maksimalne napore kako bi otkrili i valjano procesuirali počinioce tog djela ukazali su iz Evropske unije. Naime, u izvještaju Evropske unije za 2016. godinu o Crnoj Gori navedeno je: „U predstojećoj godini Crna Gora treba naročito da uspostavi bilans ostvarenih rezultata istraga, krivičnih gonjenja, osuđujućih presuda, privremenog i trajnog oduzimanja imovine u predmetima organizovanog kriminala, sa jakim fokusom na ona krivična djela gdje rezultati i dalje izostaju, kao što su pranje novca i trgovina ljudima”.
– Dakle, potpuni izostanak proaktivne uloge tužilaštva, veoma mali broj procesuiranih slučajeva za pranje novca, neuspješan sudski epilog svakog procesuiranog slučaja i potpuni izostanak bilo kakve odgovornosti državnih tužilaca za poražavajuće rezultate navode na zaključak da tužilaštvo nema kapaciteta i da ne želi da radi na suzbijanju pranja novca. Kada se svemu navedenom doda i činjenica da tužilaštvo nije ostvarilo rezultate kada je u pitanju prošireno oduzmanje imovine, onda je očigledno da najteži oblici kriminaliteta uglavnom ostaju van domašaja i interesovanja tužilaštva i da se brojna zakonska ovlašćenja koja su državni tužioci dobili prethodnih godina ne koriste za suzbijanje korupcije i organizovanog kriminala – dodao je Radulović.
Izvještaj o radu Specijalnog državnog tužilaštva za prethodnu godinu pokazuje da za godinu dana nije bilo nijedne valjane optužnice za ovo djelo, a da je procesuran mali broj prijava za ovo djelo.
– Zbog krivičnog djela pranje novca iz čl. 268 Krivičnog zakonika CG tužilaštvu su, u izvještajnom periodu podnijete prijave protiv ukupno 15 lica, pa je zajedno sa prijavama iz ranijeg perioda bilo prijava protiv ukupno 16 lica. Protiv devet lica prijave su podnijeli drugi državni organi, protiv dva lica NVO, protiv jednog lica pravno lice i protiv tri lica fizička lica. Protiv 10 lica prijave su ustupljene na nadležnost drugom tužilaštvu, dok su u odnosu na šest lica prijave ostale neriješene na kraju izvještajnog perioda. Specijalno državno tužilašvo imalo je u radu neriješeno optuženje iz ranijeg perioda protiv četiri lica zbog krivičnog djela pranje novca iz čl. 268 KZ CG. Ova optuženja su riješena kroz donošenje tri oslobađajuće i jedne odbijajuće presude. U izvještajnom periodu tužilaštvo je izjavilo tri žalbe iz drugih razloga koje žalbe su odbijene kao neosnovane – piše u izvještaju o radu SDT-a za 2016.
Poražavajući rezultati u oblasti borbe protiv pranja para objavljeni su i u Izvještaju o radu Uprave za sprečavanje pranja novca i finansiranja terorizma. U tom dokumentu je navedeno da su prošle godine protiv dvije osobe vođeni sudski postupci zbog pranja para, a da su optuženi u oba slučaja dobili pravosnažne oslobađajuće presude.
M.V.P.
Četiri tužioca ispituju pranje para
U Izvještaju Evropske komisije o Crnoj Gori konstatovano je da je broj završenih istraga i krivičnih gonjenja za pranje novca i dalje mali.
– Od marta 2015. godine, novo Specijalno državno tužilaštvo ima isključivu nadležnost za krivična djela povezana sa pranjem novca i terorizmom. Četiri zamjenika tužioca su zadužena za predmete pranja novca – piše u izveštaju EK.