Petrovački kasnoantički arheološki lokalitet Mirište sa mozaicima nakon sanacionih radova, primio je prve posjetioce. Ovaj arheološki lokalitet prvi su posjetili učenici i nastavnici OŠ „Jugoslavija” iz Bara, u cilju upoznavanja kulturnih znamenitosti na teritoriji Budve. Ovom prolikom đaci su posjetili i Spomen dom „Crvena komuna”.
JU „Muzeji i galerije” Budve ovog ljeta počela je sa sanacijom objekta koji natkriva mozaik, a koji je već duži niz godina van funkcije za posjetioce ovog značajnog kulturnog dobra. Uzrok višegodišnjeg nefunkcionisanja ovog montažnog objekta i njegovo zatvaranje je kako nebriga o ovom lokalitetu i kulturnom nasljeđu, tako i prirodni faktor, ali i vremešnost samog objekta. Nedavno je na inicijativu direktorice JU Muzeji i galerije Budve, mr Lucije Đurašković i konzervatora savjetnika Jova Đurovića ovaj objekat napokon saniran i ponovo stavljen u funkciju.
Istoričarka umjetnosti mr Đurašković je istakla da se pretpostavlja da je petrovački kasnoantički mozaik nastao sredinom 4. vijeka. Primjer je simbioze kasnoantičke i ranohrišćanske umjetničke tradicije, te označava i same početke ranohrišćanske umjetnosti na Crnogorskom primorju, odnosno južnom dijelu istočne obale Jadrana, istakla je ona.
Ovaj velelepni mozaik je ukrašavao pod vile rustike („Villa Rustica”) nekog moćnijeg veleposjednika koja se nalazila u neposrednoj blizini puta Epidaurus-Skodra, puta koji je povezivao Epidaurus sa glavnim gradom tek osamostaljene rimske provincije Prevalis. Sasvim slučajno 1902. godine otkriven je fragment mozaičkog poda manje površine, sa poznatom predstavom triju riba sa jednom zajedničkom glavom, koji, nažalost, do danas nije ostao sačuvan. Ovom prilikom, u neposrednoj blizini mozaika pronađeni su i određeni grobni nalazi. Nešto kasnije, godine 1941, u blizini pronađena je znatno potpunija, veća i bolje očuvana podna dekoracija još jednog prostora iste građevine. Riječ je o mozaiku površine oko 37,5 metara kvadratnih. Riječ je o 12 kvadratnih ploča raspoređenih tako da se po četiri nalaze u vertikalnom i po tri u horizontalnom redu. Najčešći motivi su stilizovane cvjetne predstave krstastih ili osmolisnih rozeta, motivi ognjenog točka, i listovi vinove loze.
- Rijetkim prikazom kombinacije motiva krstastih pelti i ukrštenih hljebova (Solomonov čvor) upućuje na veze sa Akvilejom i njenom majstorskom radionicom. U pogledu stila na mozaiku je primjetna sklonost majstora ka kitnjastom i izrazito dekorativnom načinu izražavanja uz čestu upotrebu toplih, ružičastih tonova tesela. Istraživanja su pokazala da crno-sive tesele potiču iz Spiča, zelene sa plaže u Bečićima, ružičaste iz Boke, dok su ostale vrste, uglavnom, lokalne. Topli tonovi ružičastih tesela, kakvi su upotrebljeni na ovom mozaiku, često se sreću i na fragmentovanim ostacima mozaika u okolnim mjestima u Boki (Prevlaka kod Tivta, Risan, crkva Sv. Srđa i Vakha u Podima kod Herceg Novog). Utvrđeno je da se mejdan ovog specifičnog ružičastog kamena i nalazio upravo u Boki, u Đurićima, ističe ona.
- Izuzimajući antički, kasnoantički i ranohrišćanski mozaici otkriveni na području opštine Budva, sigurni smo, predstavljaju značajna svjedočanstva o vremenu o kome nam, bar kada je riječ o Crnoj Gori, istorija, nije ostavila naročiti broj materijalnih dokaza, dok u likovnoj umjetnosti ukazuju na klicu koja će se rascvjetati u srednjovjekovnoj hrišćanskoj umjetnosti – navela je Đurašković.
S.Ć.
Foto: Miroslav Grubić
Komentari
Komentari se objavljuju sa zadrškom.
Zabranjen je govor mržnje, psovanje, vrijedjanje i klevetanje. Nedozvoljen sadržaj neće biti objavljen.
Prijavite neprikladan komentar našem
MODERATORU.
Ukoliko smatrate da se u ovom članku krši Kodeks novinara, prijavite našem
Ombudsmanu.