Izložba „Rukopisno nasljeđe Bijelog Polja na klasičnim jezicima islamskog orijenta”, autorke dr Dragane Kujović, otvorena je u zgradi JU Muzej Bijelo Polje. U okviru izložbe prikazani su rukopisi koji se čuvaju u muzejima u Bijelom Polju i Beranama, kao i rukopisi iz zbirki Odbora bjelopoljske Islamske zajednice. U okviru postavke izloženi su rukopisi iz centara izvan Crne Gore koji su nastali u Bijelom Polju ili su njihovi vlasnici porijeklom iz ovog grada.
Otvarajući izložbu dr Dragana Kujović iz Istorijskog instituta Crne Gore, kazala je da su na tlu nekadašnje Jugoslavije, u arhivima, muzejima, džamijama i crkvama, pohranjene brojne knjige različite sadržine i rukopisi pisani na arapskom, persijskom i turskom jeziku, među kojima je najveći broj zvaničnih dokumenata iz perioda osmanske vlasti. Ona je istakla da se za bjelopoljski kraj vezuje ime pisca, diplomate Osmana Šehdi-efendije Akovalizade, i njegovog sina šejha Ahmeda Hatema Kadića, koji je pisao na arapskom, turskom i persijskom jeziku. Izložbena postavka predstavlja duhovno i kulturno bogatstvo koje Muzej Bijelo Polje već decenijama čuva za buduće generacije.
- Bijelo Polje je grad koji svoj razvoj nastoji da zasnuje na društveno-ekonomskoj i kulturnoj regeneraciji i redefinisanju identiteta. Ukazivanje na značaj i potencijal duhovnog nasljeđa ovog grada, čitanje sjećanja u materijalnim tragovima istorije trebalo bi da doprinese uspostavljanju jasno definisane politike urbanog sjećanja, koja bi u procesima ubrzanog razvoja bila odgovor prijetnji na brisanje slojeva istorije - istakla je ona.
Ukazivanje na značaj i potencijal duhovnog nasljeđa Bijelog Polja, čitanje sjećanja u materijalnim tragovima istorije grada, kako je istakla ona, trebalo bi da doprinese uspostavljanju politike urbanog sjećanja koja bi u procesima ubrzanog razvoja, intenzivne izgradnje i modernizacije bila adekvatan odgovor prijetnji brisanja slojeva istorije.
Kako je naglasio rukovodilac Muzeja Željko Raičević, izložba predstavlja slikom i riječju duhovno i kulturno bogatstvo koje se godinama čuvaju u ovoj ustanovi.
- Kultura koja nam je ostavljena u nasljeđe od neizmjerne je istorijske važnosti i na ovaj način želimo da je sačuvamo za buduće generacije – kazao je on.
Raičević je zahvalio dr Kujović i JU Muzeji i galerije iz Podgorice, te mr Zorici Stijepović, konzervatoru i restauratoru, u čijem ateljeu je izzvršena konzervacija rukopisa pohranjenog u bjelopoljskom muzeju.
M.N.
Komentari
Komentari se objavljuju sa zadrškom.
Zabranjen je govor mržnje, psovanje, vrijedjanje i klevetanje. Nedozvoljen sadržaj neće biti objavljen.
Prijavite neprikladan komentar našem
MODERATORU.
Ukoliko smatrate da se u ovom članku krši Kodeks novinara, prijavite našem
Ombudsmanu.
)){kind=small}
