Nakon jučerašnjeg poskupljenja cijene benzina od pet centi, građani Crne Gore plaćaju skoro najskuplje gorivo u regionu. Eurodizel je sada skuplji za dva centa, pa će litar eurosupera 95 u narednih 15 dana koštati 1,29 eura, a eurosupera 98 – 1,33 eura. Cijena lož ulja za veleprodaju nije promijenjena, već je ostala na nivou od 1,09 eura, dok ulje za grijanje košta 82 centa.
Poslednje promjene cijena goriva bile su 21. marta, kada su sve vrste pojeftinile četiri ili pet centi.
Ovog mjeseca benzin je u Hrvatskoj koštao oko 1,29 eura, dok je dizel koštao 1,17 eura. U Srbiji je benzin koštao 1,17 eura, a dizel 1,22 eura. U Sloveniji je dizel u 16. nedjelji ove godine koštao 1,28 eura, dizel 1,17 eura. Činjenica je da su u te dvije zemlje, jedine u regionu koje su članice Evropske unije, cijene naftnih derivata gotovo identične kao u Crnoj Gori, dok su prosječne zarade skoro duplo veće. Cijene naftnih derivata u Bosni i Hercegovini su znatno niže nego u Crnoj Gori, pa se litar benzina i eurodizela može kupiti za 92 centa. Litar beznina u Albaniji do prije desetak dana iznosio je 1,27 eura, a dizela 1,24 eura.
Cijene goriva su jeftinije u mnogim zemljama u Evropi gdje je standard mnogo veći nego kod nas. U Njemačkoj litar benzina košta 1,36 eura, litar eurodizela 1,16 eura. U Bjelorusiji je litar benzina 0,62 eura, a eurodizela 0,63 eura. Gorivo je jeftinije i u Austriji, gdje je litar benzina 1,16 eura, odnosno dizela 1,1 euro.
Gorivo u Crnoj Gori dostiglo je rekord u cijeni 2014. godine i tada je bilo najskuplje u regionu, dok su prosječne zarade među najnižima. Eurosuper 95 i 98 bio je skuplji nego u Albaniji, Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj, Makedoniji, Srbiji.
Eurosuper 95 u Crnoj Gori koštao je tada 1,35 eura, u Hrvatskoj i Srbiji po 1,34 eura, Albaniji 1,33, Makedoniji 1,26, a u BiH 1,18 eura. Litar eurosupera 98 u Crnoj Gori se mogao kupiti za 1,38 eura, u Hrvatskoj za 1,37 eura, a u Makedoniji za 1,28 eura.
Prema riječima poslanika Demokrata Moma Koprivice, najskuplje gorivo je znak da je Vlada Crne Gore najnesposobnija od svih vlada u regionu.
– Visoke cijene goriva su prevashodno posledica nazadne poreske politike Vlade Crne Gore, koja najradije poseže za nametima koji joj donose najviše i najstabilnije prihode ne mareći ko će, od čega i sa kojim posledicama plaćati takve namete. Vlada umjesto da reže neproduktivne rashode i privilegije, pribjegava prisilnom umanjenju dohotka građana. Svjetska kretanja oko ekonomije naftnih derivata jednako pogađaju sve zemlje regiona, a to što je kod nas najskuplje i pri nižim nivoima dohotka posledica je unutrašnje predatorske politike Vlade. U Uredbi o načinu obrazovanja maloprodajnih cijena naftnih derivata kao parametar u formuli za određivanje cijene stoji parametar koji se odnosi na poreze – ocijenio je Koprivica.
On je kazao da gorivo nije luksuz u savremenim uslovima života.
– Tražnja za gorivom nije previše elastična, tako da su potrošači prinuđeni da kupuju otprilike iste količine goriva i nakon porasta njegove cijene. To Vlada koristi, pa umjesto da poboljša naplatu ogromnog poreskog duga i reformiše poreski sistem, prebaca teret finansiranja partijskog državnog aparata na građane i privredu namećući im nazadne namete na gorivo. Gorivo kupuju i potrošači sa većom i oni sa manjom ekonomskom snagom, tako da akcize koje su nominalno iste teže pogađaju one potrošače sa nižim dohotkom i ekonomskom snagom jer im izvlače veći procenat dohotka. Akciznom politikom Markovićeve vlade dodatno je pojačana nepravičnost poreskog sistema jer se on i dosad oslanjao na posredne poreze koji izvlače najviši procenat dohotka od lica s najmanjom ekonomskom snagom. Ustav Crne Gore je jedini u regionu koji ne sadrži definisan princip poreske pravičnosti. Taj princip u uređenim državama govori da se porezi i druge dažbine plaćaju u skladu sa ekonomskom sposobnošću obveznika. Iz tog nedostatka najvišeg akta u Crnoj Gori izvire poreska i fiskalna nepravda – saopštio je Koprivica.
B.Ma.
Pokušali da uvedu neustavnu taksu
Koprivica kaže da najskuplje gorivo nije samo trošak za građane, već je i ozbiljan teret za privredu koji će se lančano prelivati iz jednog u drugi sektor.
– Naftne kompanije i potrošači su trpjeli troškove zbog uvođenja neustavne takse na gorivo, koju je Ustavni sud ukinuo krajem 2015. Uvođenje neustavnih taksi ranije i nazadna i nepovoljna akcizna politika suzili su prostor da se u maloprodaji određuje niža cijena u odnosu na onu koja je definisana kao maksimalna. Najskuplje gorivo znači – partijski državni aparat sit, a potrošači na broju. Drugim riječima, znači namiren apetit partokratije, a zanemaren standard građana – rekao je Koprivica.
Dodao je da takva politika neće biti dugog vijeka.