Odbor za ekonomiju podržao je Predlog zakona o nedozvoljenom oglašavanju kojim se zabranjuju obmanjujuće reklame i upoređujuće oglašavanje koje direktno ili indirektno upućuje na konkurenta. Pod obmanjujućim oglašavanjem, po zakonu, smatra se svako oglašavanje, uključujući način predstavljanja oglašivača, čime se primalac oglasne poruke dovodi u zabludu ili je vjerovatno da će se dovesti u zabludu, kojim se može uticati na njegovo neodgovarajuće ekonomsko ponašanje, odnosno povrijediti interesi konkurenta. Prosto rečeno, obmanjujuće oglašavanje je kada trgovci prodaju proizvod za koji tvrde da je najbolji i da će vam pomoći da na primjer smršate, dovedete liniju u red, a zapravo ne valja ništa i od njega nema nikakve vajde.
Pomoćnik ministra ekonomije Jovo Rabrenović je naveo da se ovim zakonom uređuje zaštita trgovaca i potrošača, te da u isto vrijeme djeluje na dva značajna segmenta društva.
– Primarno je namijenjen zaštiti trgovaca, a indirektno potrošača, jer kroz njegove odredbe samom zaštitom trgovaca može da štiti i potrošače s obzirom na to da se zabranjuje plasiranje oglasa i reklama koje su nedozvoljene. Pod time se podrazumijeva i nedozvoljeno upoređujuće oglašavanje – rekao je Rabrenović na jučerašnjoj sjednici odbora.
Obmanjujuće oglašavanje, prema njegovim riječima, služi za obmanjivanje javnosti, utiče na konkurentne sposobnosti i nelojalnu konkurenciju, jer se trgovci obmanjujućim oglašavanjem nametnu na tržištu i povećavaju svoj udio na račun lojalnih i kredibilnih trgovaca.
Zakonom je, kako je kazao, predviđeno da trgovci mogu tražiti zabranu puštanja takvih poruka.
– Trgovci mogu podnijeti prijavu i sud može donijeti odluku i prije nego što se oglas pojavi u javnost, odnosno u fazi pravljenja reklame – naveo je on.
Osim ovog, Odbor za ekonomiju je podržao i izmjene i dopune Zakona o eksproprijaciji i izmjene Zakona o povraćaju oduzetih imovinskih prava i obeštećenju. Pomoćnica ministra finansija Milanka Otović je navela da se ova dva akta mijenjaju zbog usklađivanja sa novim Zakonom o upravnom postupku, koji stupa na snagu 1. jula.
– Izmjenama se ubrzava postupak eksproprijacije. Ne diraju se stečena, odnosno svojinska prava privatnih vlasnika i precizira se u kojim slučajevima se može raditi eksproprijacija – kazala je Otovićeva.
Izmjenama je predviđeno da javna preduzeća i preduzeća u državnom vlasništvu budu korisnici eksproprijacije.
– Tu se prije svega mislilo na Elektroprivredu (EPCG) i Crnogorski elektroprenosni sistem (CGES) za realizaciju projekta podmorskog kabla do Italije. Hotelska preduzeća, po ovom zakonu ne mogu kupovati privatnu imovinu, jer su to komercijalni poslovi – navela je Otovićeva.
Da li hotelska preduzeća mogu eksproprisati privatnu imovinu radi svojih poslova, interesovalo je Gencija Nimanbegua (Forca), ali i koja preduzeća bi mogla da budu korisnici.
Usvojen je i Predlog zakona o elektronskoj identifikaciji i elektronskom potpisu.
D.M.
Gradnja hotela javni interes
Predrag Sekulić (DPS) je naveo da je gradnja hotela sa pet zvjezdica javni interes.
– Ako bismo pošli sa tim, došli bismo do toga da Budvanska ili Ulcinjska rivijera mogu da eksproprišu neko zemljište da bi gradili hotel sa pet zvjezdica – naveo je Sekulić i dodao da je problem što nijesu jasno saopštili šta je to javni interes.
)){kind=small}
