U Crnoj Gori mala i srednja preduzeća čine čak 99 odsto ukupnog broja preduzeća, a učestvuju sa 60 odsto u BDP-u i 67 odsto u ukupnoj zaposlenosti, saopštio je direktor Direkcije za razvoj malih i srednjih preduzeća Aleksandar Pavićević. On je u razgovoru za „Dan” kazao da sektor MSP pokazuje tendenciju rasta, posmatrano po broju preduzeća i po broju zaposlenih. Broj MSP u 2015. godini iznosio je 25.918 i veći je za 10,2 odsto u odnosu na 2014. godinu, kada su poslovala 23,272 poslovna subjekta, dok je broj zaposlenih veći za 10,5 odsto, i iznosio je 175.617 hiljada.
– Najveći broj poslovnih subjekata je u Podgorici i to 9.350, odnosno 36 odsto od ukupnog broja preduzeća, zatim slijedi Budva sa 3.021, odnosno 11,6 odsto i Bar sa 2,614 preduzeća, tj. 10,1 odsto učešća u ukupnom broju. Upoređujući podatke iz 2015. godine sa podacima iz 2014, u pomenutim opštinama bilježi se porast. U Baru je broj poslovnih subjekata veći za 10 odsto, u Budvi 11 odsto, dok je u Podgorici porast iznosio 11,7 odsto. Posmatrajući po djelatnostima, najveći broj preduzeća, odnosno 34,5 odsto, posluje u sektoru trgovine na veliko i malo, zatim u sektoru usluge pružanja smještaja i hrane – 11,9 odsto, stručne, naučne i tehničke djelatnosti – 10,4 odsto, građevinarstvo – 10,2 odsto, prerađivačkoj industriji osam odsto – istakao je Pavićević.
On je kazao da prema brojnim istraživanjima, preduzetnici kao najveće barijere u poslovanju ističu nedostatak finansija, visoku nelikvidnost i nemogućnost naplate potraživanja, sivu ekonomiju i nelojalnu konkurenciju, barijere u pravnoj regulativi, neusaglašenost sistema obrazovanja i vještina sa potrebama tržišta rada, dugo trajanje privrednih sporova, komplikovane procedure i netransparentnost u postupcima javnih nabavki.
– Pored toga, MSP karakteriše nizak nivo produktivnosti i konkurentnosti, mali broj MSP koje svoje poslovanje zasnivaju na inovacijama, znanju i modernim tehnologijama, nedovoljna izvozna orijentisanost, neadekvatne marketinške aktivnosti i vještine, nedovoljna primjena međunarodnih standarda poslovanja, neefikasnost pri izvršenju ugovora, nizak nivo dodate vrijednosti u proizvodnji. Reformske aktivnosti na unapređenju poslovnog ambijenta rezultiraju kontinuiranim napretkom, što potvrđuju i izvještaji relevantnih međunarodnih institucija. U novom izvještaju o lakoći poslovanja, Crna Gora je zauzela 51. mjesto na listi od 190 rangiranih zemalja. Napredak je ostvaren u oblasti „izdavanja građevinskih dozvola”, gdje su prepoznate aktivnosti sprovedene u cilju smanjenja naknade za pružanje komunalnih usluga i eliminacije naknade za dobijanje urbanističko-tehničkih uslova, kao i napredak od 15 mjesta za plaćanje poreza – rekao je on.
Pavićević je kazao da porast broja preduzeća u poslednje dvije godine govori da se u određenoj mjeri ambijent za poslovanje u Crnoj Gori poboljšava dok je, sa druge strane, jasna činjenica da postoji i veliki broj preduzeća koja su ugašena i blokirana u nekoliko prethodnih godina.
– Najčešći problemi i uzroci gašenja MSP dešavaju zato što preduzetnici ne raspolažu sa dovoljno znanja iz domena finansijskog menadžmenta, zbog čega njihove odluke nijesu uvijek optimalne. Početnici u biznisu najčešće ne posjeduju znanja i vještine iz oblasti u kojoj preduzeć́e posluje, pravnu i poresku regulativu, a jedan od problema je i nedovoljno povezivanje sa krajnjim korisnicima usluga ili proizvoda – kazao je Pavićević.
On je kazao da Direkcija za razvoj intenzivira aktivnosti na prevazilaženju identifikovanih problema poslovanja i gašenja preduzeća, prije svega, kroz nefinansijsku podršku početnicima u biznisu i MSP koja posluju duže od godinu dana.
– U saradnji sa IRF-om Direkcija sprovodi Program podrške razvoja preduzetništva, uloga Direkcije je da pruži nefinansijsku podršku zainteresovanim licima da otpočnu sopstveni biznis ili da unaprijede postojeće poslovanje – kazao je on.
On je naglasio da institucije moraju biti u stanju da odgovore na potrebe MSP, tako da će njihov osnovni zadatak biti da pruže pomoć kreatorima politika i donosiocima odluka na svim nivoima da stvore realnu sliku stanja u ovom sektoru i preduzmu najefikasnije mjere za njegov rast i razvoj – rekao je Pavićević.
B.Ma.
Ponosan na svoj tim
Direkcija ta razvoj MSP je u svim dokumentima i preporukama Evropske komisije prepoznata kao najbitniji akter u sprovođenju politike preduzetništva i realizaciji nefinansijskih mjera za MSP.
– Moram napomenuti da sam jako ponosan na svoj tim koji radi krajnje profesionalno i ispunjava svoje radne zadatke na nivou, i na domaćoj i na međunarodnoj sceni, što najbolje dokazuju sve preporuke i zahvalnost svih naših međunarodnih partnera. O našem radu neka sude drugi, što im i pripada – međunarodna scena na kojoj smo i te kako zastupljeni i domaća sa kojom sarađujemo. Mislim da je rezultat rada uvijek bio i biće mjerljiva kategorija, i te kako. Možda je sada rano govoriti da li sebe vidim u sledećem mandatu jer ću i ostatak ovoga odraditi kao da je početak, ali svakako sam mišljenja da treba stvarati kvalitetnu bazu mladih perspektivnih kadrova, davati im šansu da „peku zanat“ i nikako koketirati sa funkcijom do beskraja i natrag. Na kraju krajeva funkcija je prolazna kategorija i ne doživljavam je kao personifikaciju moći već kao servis svih građana, kojima smo neophodni zbog posla koji obavljamo. Funkcija će proći za četiri ili pet godina a najtežu „funkciju“ obavljate tokom čitavog života, a to je biti čovjek. Na tome predano radim i radiću dok postojim – poručuje Pavićević.
Podrška za žene u biznisu
Pavićević je kazao da je Direkcija koordinirala procesom izrade Strategije razvoja ženskog preduzetništva u Crnoj Gori 2015–2020. godina.
– Cilj tog dokumenta je podsticanje bržeg i lakšeg ekonomskog osnaživanja žena, kroz stvaranje povoljnog poslovnog ambijenta i pružanje podrške razvoju preduzetničkih potencijala žena, što će ujedno doprinijeti razvoju postojećih i otvaranju novih preduzeća, kreiranju novih radnih mjesta i rastu zaposlenosti, a time i ukupnom razvoju sektora MSP i preduzetništva – poručio je Pavićević.