Ministar za ljudska i manjinska prava Mehmed Zenka kazao je u intervjuu za „Dan” da će se ove godine intenzivno raditi na zakonu o slobodi vjeroispovijesti i uspostavljanju bolje saradnje sa Mitropolijom crnogorsko-primorskom. Takođe, kako je naglasio, nastaviće se istraživanja o nacionalnoj strukturi zaposlenih u državnim institucijama kako bi se ispoštovao ustavni princip srazmjerne zastupljenosti, a primjećuje da je u javnom sektoru povećan broj Bošnjaka i Srba.
• Kada se očekuje donošenje zakona o slobodi vjeroispovijesti, s obzirom da je to bilo najavljeno za poslednji kvartal ove godine?
– Ministarstvo za ljudska i manjinska prava, Direktorat za odnose sa vjerskim zajednicama, započelo je drugi krug dijaloga i posjeta vjerskim zajednicama povodom teksta Nacrta zakona o slobodi vjeroispovijesti. Pravo na slobodu vjeroispovijesti oduvijek ima poseban značaj za multikonfesionalno crnogorsko društvo i smatram veoma bitnim da čujemo u neposrednom kontaktu mišljenja i sugestije predstavnika vjerskih zajednica kako bi se prihvatile sve relevantne primjedbe koje su u skladu sa međunarodnim standardima u ovoj oblasti.
• Iz kojih razloga tokom 2017. godine nijeste na konsultacije pozvali predstavnike Mitropolije crnogorsko-primorske u vezi sa izradom teksta zakona, s obzirom na to da je 70 odsto građana Crne Gore pravoslavne vjeroispovijesti?
– U 2018. godini nastaviće se razgovori o nacrtu zakona o slobodi vjeroispovjesti sa svim relevantnim adresama, samim tim i sa Mitropolijom crnogorsko-primorskom.
Zašto sa Mitropolijom još nemate potpisan sporazum o saradnji, a imate sa svim ostalim vjerskim organizacijama?
– Crna Gora je od obnove nezavisnosti uradila mnogo toga na očuvanju i unapređenju vjerskih sloboda, te uspostavljanju partnerskih odnosa sa svim vjerskim zajednicama. U tom periodu potpisani su: Temeljni ugovor između Vlade Crne Gore i Svete Stolice, Ugovor o pitanjima od zajedničkog interesa između Vlade Crne Gore i Islamske zajednice u Crnoj Gori i Ugovor o pitanjima od zajedničkog interesa između Vlade Crne Gore i Jevrejske zajednice Crne Gore. Pregovori o ugovorima između Vlade i pravoslavnih crkava u Crnoj Gori su u toku, a u ovom momentu ne mogu dati preciznu informaciju kada će biti zvanično potpisani.
• Koliko novca ste lani opredijeli vjerskim organizacijama, kojim i po kom osnovu?
– Vjerskim zajednicama je tokom 2017. godine opredijeljeno 199.965,34 eura materijalne pomoći na osnovu Kriterijuma za dodjelu materijalne pomoći vjerskim zajednicama. Podrška je tražena od Islamske zajednice u Crnoj Gori, Srpske pravoslavne crkve (Mitropolije crnogorsko-primorske i Eparhije budimljansko-nikšićke), Crnogorske pravoslavne crkve, Katoličke crkve (Kotorske biskupije i Barske nadbiskupije) i Jevrejske zajednice Crne Gore, kojima je i dodjeljena.
• Da li se promijenila situacija sa zapošljavanjem u javnoj upravi, odnosno da li je ispoštovan ustavni princip srazmjerne zastupljenosti prilikom zapošljavanja u odnosu na nacionalnu pripadnost?
– Djelotvorno učešće i zastupljenost pripadnika manjinskih naroda i drugih manjinskih nacionalnih zajednica u političkom i javnom životu Crne Gore jedan je od najvažnijih segmenata unutrašnje integracije crnogorskog društva.
Ministarstvo za ljudska i manjinska prava, u saradnji sa Upravom za kadrove, sprovelo je istraživanje o zastupljenosti pripadnika manjinskih naroda u državnim organima, organima državne uprave, organima lokalnih uprava, sudovima i Državnom tužilaštvu 2011. pa 2015. godine.
Na osnovu dobijenih podataka se može zaključiti da je vidljiv rast kada je riječ o zastupljenosti Srba i Bošnjaka, ali još uvijek treba raditi kako bi se sprovodilo u praksi ono što je predviđeno zakonodavstvom kojim se reguliše ovo pitanje. Takođe, kakav je učinak politika u ovoj oblasti prethodnih godina može se zaključiti na osnovu istraživanja koje će se u ovim insititucijama i organima ponoviti naredne godine.
Ministarstvo za ljudska i manjinska prava u saradnji sa Upravom za kadrove nastavilo je sa istraživanjima o zastupljenosti pripadnika manjinskih naroda i drugih manjinskih nacionalnih zajednica i u prošloj godini kada je istraživanjem bila obuhvaćena Uprava policije, dok su u ovoj godini istraživanjem obuhvaćeni Centri za socijalni rad, Zavod za socijalnu i dječju zaštitu i Zavodu za zapošljavanje Crne Gore.
Osnovni cilj ovog obimnog posla je da istraživanjem dođemo do tačnih i pouzdanih podataka o nacionalnoj strukturi zaposlenih, kako bi se narednim koracima dosledno sprovele ustavne i zakonske garancije. Takođe, želimo da utvrdimo i pozicije pripadnika manjinskih naroda jer je veoma važno da li manjine djelotvorno učestvuju u vršenju vlasti na svim nivoima.
Svjesni činjenice da pitanje zastupljenosti pripadnika manjinskih naroda i drugih manjinskih nacionalnih zajednica predstavlja složen i dugoročan proces, nastavićemo da sprovodimo aktivnosti na poboljšanu proporcionalne zastupljenosti manjinskih naroda u državnim organima i organima lokalnih samouprava, u cilju pune integracije manjina u crnogorsko društvo.
M.SEKULOVIĆ
Analiziraju dokumentaciju
• Hoćete li naredne godine predložiti zakon o istopolnim partnerstvima?
– Ministarstvo za ljudska i manjinska prava još krajem oktobra ove godine formiralo je Radnu grupu za izradu nacrta zakona o registrovanom partnerstvu u čijem sastavu su predstavnici svih nadležnih ministartva, kao i predstavnici sve tri nevladine organizacije koje se bave ovom problematikom.
Zahvaljujući podršci Savjeta Evrope, koji su obezbijedili vodećeg eksperta u ovoj oblasti, Radna grupa je prethodno prošla obuku o postojećem međunarodnim standardima, najčešćim modelima pravne regulative istopolnih zajednica u Evropskim zemljama, te iskustvima, izazovima i primjerima dobre prakse ovih zemalja u procesu usvajanja ovog tipa zakona. U ovom trenutku, Radna grupa analizira svu potrebnu dokumentaciju koja obuhvata i međunarodna dokumenta i domaće pravne propise u vezi sa usvajanjem ovog zakona u pravnom sistemu Crne Gore.
Upitnik vladinim organima
• Šta Vaš resor čini da poboljša zapošljavanje lica sa invaliditetom i koliko je takvih osoba zaposleno u državnoj administraciji?
– Tačna evidencija o zapošljavanju lica s invaliditetom biće moguća kada se uspostave precizniji kriterijumi za utvrđivanje vrste i stepena invaliditeta, odnosno, prema defininisanju invaliditeta kako je navedeno u najnovijem zakonu o zabrani diskriminacije osoba za invaliditetom iz 2015. godine. Ipak, Zavod za zapošljavanje vodi evidenciju onih koji traže zapošlenje u odnosu na invaliditet, a naše ministarstvo je prošle godine uputilo upitnik svim Vladinim organima u cilju dobijanja orjentacionih podataka o broju zaposlenih lica s invaliditetom, odnosno lociranja problema u oblasti zapošljavanja ovih lica i shodno tome planiralo aktivnosti na njihovom prevazilaženju.