Veliki broj neoženjenih na području bjelopoljske opštine, posebno u Vraneškoj dolini iz godine u godinu je sve evidentniji problem na sjeveru države. Skoro hiljadu i po neženja živi na prostoru od Slijepač Mosta, pa dalje uzvodno uz Ljuboviću. Bijela kuga vlada u selima Pape, Tomaševo, Vranštica, Lijeska, Sokolac, Pisana jela, Potrk, Pavino Polje, Grab, Gorice, Stožer, Vergaševiće, Kičavu... Ekonomska kriza, migracije i nevoljnost djevojaka da udajom ostaju na seoskom području uslovili su da sela imaju samo staračka domaćinstva i neženje.
Od pomoći nije bila ni činjenica što je izgrađena moderna džada, trasa regionalnog puta od Slijepač Mosta, preko Tomaševa i Pavinog Polja, preko Gorica, do Crkvica i Kovtrena, koja je ovo područje učinila pristupačnijim, a ni to što se uveliko gradi dalje preko Vrulje, prema pljevaljskoj opštini.
Prema riječima Veska Gogića, predsjednika Mjesne zajednice Tomaševo, ovaj problem ne da se ne rješava, već se iz godine u godinu produbljuje.
– Samo u Vraneškoj dolini imamo blizu 1.500 neženja, od kojih su polovina stariji od 40 godina. Na području Mjesne zajednice Pavino Polje registrovano je oko 400 neženja. Nešto je bolje, iako ne za pohvalu, u Tomaševu. O udaljenijim selima ne treba ni pričati. Što dalje uz ove vrleti, momaka je sve više... A skoro da se ni iz jednog domaćinstva ovih vrijednih gorštaka ne čuje dečji plač – ističe Gogić.
Situacija nije mnogo bolja ni u ostalim djelovima opštine, pa ni onima koja pripadaju ravničarskom dijelu – Strojtanici, Njegnjevu, Gubavču i dalje prema Bistrici, jednoj od najvećih mjesnih zajednica. U selima prema graničnom prelazu sa Srbijom ima pedesetak starijih neženja. Iako su i ova sela blizu grada, sa relativno dobrim uslovima, momci nikako ne uspijevaju da stanu pred matičara.
O tome da su svadbe rijetkost u bjelopoljskim selima, i da se dečji plač gotovo ne čuje, najbolje svjedoče zvanični podaci u kojima se vidi da su broj vjenčanja i upis đaka prvaka u školu u drastičnom padu.
– U selu je sve je manje sklopljenih brakova. U seoskim školama se u odnosu na raniji period broj đaka smanjio za nekoliko puta. Samo u Pavinom Polju, u matičnoj školi ,,Milovan Jelić”, nastavu je svojevremeno pohađalo skoro hiljadu đaka. Danas ih je jedva 150. Imamo i područno odjeljenje u Stožeru, u kojem je od preko 150 učenika ne tako davno danas tek njih nekoliko – prisjeća se Luka Peruničić iz sela Grab.
Naglašava da je jedan od glavnih uzroka za ovako stanje teška ekonomska situacija. U selima su uglavnom staračka domaćinstva i neženje.
Tadiša Leković iz Lekovine kaže da je teško posmatrati kako se sela gase, a momci ne žene.
– Dobro su uradili oni koji su ugrabili da odu u grad ili inostranstvo. Ko nije, čamuje ovdje. Ipak, najgore je za one koji neće da zasnivaju porodice... Starci hoće unučad, igru i dječju graju u domu. Ali ko njih sluša. Momci neće pa neće da se žene. Kažu: neće djevojke u selo – pojašnjava Leković.
Milovan Novović