Vlada Crne Gore je u izvještaju o sprovođenju akcionog plana za poglavlje 23 (pravosuđe i osnovna prava) za pregovore o pristupanju Evropskoj uniji konstatovala da je od 2009. do kraja prve polovine ove godine zastarjelo 79 prijava za korupciju. U Izvještaju o sprovođenju Akcionog plana za poglavlje 23 koji je uradio MANS navodi se da je Vladina statistika često netačna i nepouzdana, kojom se EU netačno informiše o postignućima Crne Gore. Kao dokaz za to su podaci Vlade sa kraja prošle godine kada su kazali da je zbog zastare odbijeno oko 300 prijava za korupciju, ali su nakon toga korigovali podatak, pravdajući se ranijom greškom, pa je brojka smanjena na ispod 80.
Zbog neblagovremenog postupanja tužilašatava u vodu su pale mnoge afere, poput „Limenke”. U slučaju „Limenka”, državni budžet oštećen je za oko deset miliona eura.
Uz „Limenku”, zastarjela je i krivična prijava MANS-a za hipoteku zemljišta ulcinjske solane, a riječ je o nekoliko kredita ukupne vrijednosti od 5,2 miliona eura, koji su uzeti kod CKB i Prve banke i za koje je kao kolateral stavljeno zemljište koje je vlasništvo države. Zastarjela je prijava za masovno prebijanje pritvorenika u Spužu, nestanak dvoje djece iz JU „Komanski most”, kao i dio prijave za mučenje sada pokojnog Aleksandra Pejanovića.
U izvještaju MANS-a se navodi da su u prvoj polovini ove godine izrečene 24 pravosnažne presude za korupciju od kojih su tri bile oslobađajuće.
– U prvoj polovini godine broj pravosnažnih presuda za korupciju je manji u odnosu na prethodne periode. U samo jednom slučaju izrečena kazna je bila iznad zakonskog minimuma. Statistički podaci pravosuđa i Vlade su nepouzdani, a objavljena zvanična dokumenta pokazuju da Vlada netačno informiše EU o postupcima za korupciju, što je najvidljivije u vezi sa zastarom slučajeva. U ovom periodu nije bilo oduzete imovinske koristi za krivična djela korupcije – piše u izvještaju MANS-a.
U toj NVO ističu da prema zvaničnim statističkim podacima nema ozbiljnijeg napretka u procesuiranju korupcije. Iako je veći broj osuđujućih nego oslobađajućih presuda, sudovi su dosudili u preko 85 odsto slučajeva kazne ispod zakonskog minimuma ili uslovno osuđuju počinioce krivičnih djela sa elementima korupcije.
Bilo je 47 nepravosnažnih presuda za korupciju, i to 11 oslobađajućih, 24 osuđujuće od kojih su četiri iznad zakonskog minimuma, a 11 minimalne ili ispod minimuma, dok je devet uslovnih.
MANS ukazuje da Ministarstvo unutrašnjih poslova i Specijalno tužilaštvo nemaju evidenciju o broju razmijenjenih informacija, pristupa podacima, broju istraga za koje je korišćena zaštićena elektronska komunikaciona mreža radi pristupa podacima iz baza podataka i razmjene informacija. Specijalno tužilaštvo je navelo da se ova komunikaciona mreža koristi po potrebi i kontinuirano.
– U prvom kvartalu godine MUP nije nabavljao opremu za odsjeke policije za borbu protiv organizovanog kriminala, za suzbijanje opšteg kriminaliteta i za suzbijanje privrednog kriminaliteta – ističu u MANS-u.M.S.
Finansijske istrage neefikasne
MANS dodaje da ni u prvoj polovini ove godine nije bilo vidljivih pomaka u finansijskim istragama.
– MUP nije zaposlio nove službenike ili interno rasporedio službenike iz drugih jedinica kako bi se popunilo specijalizovano odjeljenje za finansijske istrage, visokotehnološki kriminal, trgovinu ljudima i terorizam. Ovo znači da u ovim organizacionim jedinicama nijesu zapošljavali od 2015. godine i da zasad u njima radi 15 od planiranih 17 izvršilaca. Nije bilo ni zapošljavanja u liniji rada privrednog kriminaliteta. Od MUP-a nijesmo dobili informacije o broju pokrenutih istraga za privredni kriminalitet – zaključuju u MANS-u.