BIJELO POLjE – Zbog katastrofalne pčelarske sezone, kakva se na pamti u proteklih pedeset godina, pčelarima je neophodna pomoć. Zato smo se, osim Savezu pčelarskih udruženja Crne Gore i Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja, obratili i lokalnoj upravi i gradonačelniku Aleksandru Žuriću, kaže Vladimir Šebek, predsjednik bjelopoljskih pčelara.
U Beranama je 20 jula održan sastanak predsjednika pčelarskih udruženja Bijelog Polja, Berana, Rožaja, Pljevalja, Žabljaka, Andrijevice, Plava, Mojkovca i Kolašina na kom je razmatrano stanje pčelinjih zajednica u ovoj sezoni.
- Sastanak je iniciran na osnovu saznanja i međusobne komunikacije predsjednika udruženja i članstva na terenu o izuzetno lošoj pčelarskoj sezoni. Zaključili smo da je stanje u pčelinjacima alarmantno i da je pčelinja paša izostala na području čitave Crne Gore, a posebno na sjeveru.
Pčelari su bili prinuđeni da tokom čitavog ljeta vrše prihranu pčelinjih zajednica kako ne bi uginule od gladi, piše u zahtjevu upućenom Žuriću.
Pčelari navode da situacija nije bila alarmantnija u poslednje pola vijeka. Završen je unos nektara, i sad se mora vještački uticati na prehranu. To će, kako kaže Šebek, uticati na zdravlje pčela, odnosno na njihov imunitet.
- S obzirom na materijalne mogućnosti naših pčelara, apelujemo na Vas da se hitno angažujete i pomognete pčelarima u interesu opstanka pčela na ovom poručju. Napominjemo da pčelari nikada nijesu bili u težoj situaciji i da će biti primorani da smanje broj pčelinjih zajednica, jer ne mogu da izdrže izdatke za prihranu tokom čitave godine. Mnogi razmišljaju i da prestanu da se bave ovim poslom. Zbog loših vremenskih uslova 2010. godine pčelari su izgubili veliki broj pčelinjih zajedica koje do danas nijesu nadoknađene. Te godine na području Bijelog Polja bilo je 96 registrovanih pčelara s 3.532 pčelinje zajednice, a u 2016. godini ima 117 registovanih pčelara sa 3.143 pčelinje zajednice. Smanjenjem pčelinjeg fonda ugrožava se razvoj bioraznolikosti na jednom području... Ako znamo da su pčele nezaobilazni oprašivači i da se čovječanstvo hrani različitm vrstama usjeva, a pčele oprašuju više od 70 odsto, nestanak pčela na određenom području prouzrokovao bi ubrzani nestanak više od 20 hiljada biljnih vrsta, što bi negativno uticalo na cjelokupnu ekološku ravnotežu. Pčelari, po ko zna koji put, napominju da su istraživanja utvrdila, a računice pokazuju da finansijska vrijednost jedne pčelinje zajednice iznosi oko 1.200 eura godišnje. Od ukupog iznosa, pčelaru ostaje samo 10 odsto, dok 90 odsto koristi imaju poljoprivrednici i društvena zajednica. Red bi bio da nam se pomogne, ako ne radi pčelara koji su najkorisniji i najnesebičniji volonteri na svijetu, a onda radi opstanka pčela – ističe Šebek.M.N.
Niko ne odgovara
Šebek je kazao da su sa sastanka u Beranama istog dana uputili obavještenje i zahtjev za pomoć predsjedniku Vlade, ministru poljoprivrede i predsjedniku SPO Crne Gore, ali da nijesu dobili nikakav odgovor, osim nezvanično da se obrate lokalnim upravama.
- Stoga sam uputio dopis predsjedniku opštine Aleksandru Žuriću i Sekretarijtu za preduzetništvo i ekonomski razvoj opštine Bijelo Polje radi upoznavanja sa situacijom. Pomoć bi se sastojala u regresiranoj hrani za pčele- navodi Šebek.