Tokom tri mjeseca glavne ljetne turističke sezone, Pomorski muzej Crne Gore u Kotoru zabilježio je preko 40 hiljada posjeta, što ne uključuje posjetioce koji su dobili gratis ulaznice. Direktor te institucije mr Mileva Pejaković Vujošević kaže da su grupne posjete bile u većem broju u odnosu na individualne, a dešavalo se da dnevno bude u muzeju i po 600 posjetilaca.
– Bilans ukupnih ovogodišnjih posjeta biće utvrđen krajem godine jer će poslednji kruzer u 2016. u kotorsku luku uploviti u decembru. Ipak, već sada mogu reći da smo zadovoljni rezultatima – kaže Pejaković Vujošević za „Dan“.
Budući da je Kotor destinacija koju najčešće posjećuju tranzitni turisti, ove godine muzej je radio do 22 sata, a direktorica poručuje da kultura i turizam moraju zajednički da grade jednu piramidu, pri čemu kultura „može pametno da se naplati“.
– Naravno, ne smijemo dozvoliti da turiste na neki način pljačkamo. Kada to kažem, mislim na to da nam cijene ne smiju biti previsoke, pa ih mi zato već tri godine ne povećavamo, ali i da posjetioce na neki način moramo animirati da opet dođu, oni ili njihovi prijatelji. U tom smislu mi poklanjamo dosta gratis ulaznica, koje su ujedno i razglednice na kojima je slika našeg poznatog slikara Voja Tatara. Takođe, napravili smo brošure na više jezika koje poklanjamo, i flajere koje turisti dobijaju gratis – ističe Pejaković Vujošević dodajući da muzej trenutno sarađuje sa preko 30 agencija sa prostora bivše Jugoslavije, uključujući i poznate „Kompas“ i „Atlas“.
Sa istorijatom muzejskih postavki i eksponata, na ukupno 12 odjeljenja, posjetici se mogu upoznati posredstvom audio-vodiča na šest svjetskih jezika. Ove godine na odjeljenju posvećenom Bokeljskoj mornarici instaliran je video-bim na kojem se kontinuirano prikazuje kolo Svetog Tripuna i čuje se muzika, tako da posjetioci u toj prostoriji često i plešu. Na odjeljenju za osobe sa posebnim potrebama, koje se nalazi u prizemlji Palate Grgurina, u kojoj je muzej smješten od 1952. godine, posjetioci koji se ne mogu popeti na sprat u prilici su da, uz baroknu muziku, na velikoj plazmi vide sve eksponate koji su izloženi u zdanju. U planu je i da se u odjeljenju školstva instalira video-bim kako bi kroz priču i video-zapise djeci bila približena tradicija pomorstva u Boki.
Najnoviji projekat institiucije jeste „Vodič Pomorskog muzeja CG na Brajevom pismu“, koji će biti promovisan 27. septembra povodom Dana evropske kulturne baštine, a muzej će biti prva institucija u bivšoj Jugoslaviji koja će imati takvu publikaciju (pored Pejaković Vujošević tekst vodiča radili su: Ilija Mlinarević, kustosi Jelena Karadžić, Radojka Ambramović, bibliotekar Slavko Dabinović, prevod „Tiflo Mont“ Nikšić).
– Sve slabovide osobe iz naše zemlje dobiće pozivnice za promociju na Brajevom pismu, a ono što je veoma važno jeste to da će taj vodič imati i zvučni zapis koga će čitati glumac Slaviša Grubiša. To nije bio mali posao pored redovnog koji obavljamo kao turistička destiniacija. Takođe, otpočeli smo projekat izrade monografije o muzeju na našem i na engleskom jeziku, a ediciju „Putovanje kapetana Iva Vizina oko svijeta“ preveli smo i na engleski jeziuk, tako da i knjigu o njegovom putovanju imamo kao poklon svim inostranim turistima. Trudimo se da domaćinski vodimo ovu instituciju i da sredstva koja se tokom sezone prihoduju pravilno usmjerimo. To znači da se taj novac koristi isključivo za održavanje palate, usavršavanje zaposlenih i realizaciju određenih projekata od kojih za neke, poput „Vodiča na Brajevom pismu“, imamo i podršku Ministarstva kulture – naglašava direktorica precizirajući da se muzejsko zdanje kontunuirano održava, te je tako lani popravljeno oko 20 škura i sanirani toaleti.
– Palata ima preko 40 prozora i preko 20 vrata, tako da svake godine, u zavisnosti od propadanja, napravimo barem po troje-četvoro novih škura, a prosječno ih ofarbamo po deset. Pravimo i nova vrata, ako su stara propala, krečimo određene prostorije, a nedavno smo napravili dvije nove drvene lafete, to jest držače za topove, koji se nalaze ispred ulaznih vrata muzeja, što je koštalo 1.500 eura, od čega su dio dali sponzori; ljudi koji su htjeli da ostave trag u ovoj instituciji. Koristimo sredstva i za nabavku tehničke opreme – kompjutera, skenera, zatim mobilijara za muzejske potrebe. Kupili smo vitrine za biblioteku, jer smo ove godine dobili od donatora preko 20 knjiga, kao i vitrine za depoe. Osim toga, imamo i izdavačku djelatnost. Takođe, brinemo i o zaposlenima, za čiju djecu koja studiraju van mjesta boravka obezbjeđujemo stipendije. Na kraju svake godine organizujemo zajedničko druženje jer ne treba da budete samo dobar domaćin već i prijatelj i drug sa zaposlenima – pohvalila se Pejaković Vujošević.
B.M.
Novac od turizma utrošiti u bedeme
– Novac koji grad dobija od turizma treba pravilno utrošiti, a najviše bih voljela da se to vidi na bedemima. Jer dosta posjetilaca koji ih obiđu pa dođu u muzej pitaju se zašto stepeništa bedema nisu sređena, zašto nema smjernica šta se gdje nalazi, pa čak ni priče o crkvi Gospa od zdravlja koja se nalazi na vrhu. Tu treba uložiti novac. Bilo bi dobro kada bi turista na kamenom kiosku mogao da iznajmi audio-vodič i da, pritiskom određenog broja na velikoj mapi, koja bi se postavila ispred vrata Starog grada, sluša priču o određenom kulturno-istorijskom zdanju ili građevini. Ubijeđena sam da mi to zajedno sa kulturnim poslenicima Kotora možemo uraditi – tvrdi Pejaković Vujošević.