BEČ – Austrijanci će 4. decembra imati prilike da konačno, u trećem pokušaju, izaberu šefa države, pošto je prekjuče donijeta odluka, zbog „feleričnog“ izbornog materijala, o odlaganju izbora koji su bili zakazani za 2. oktobar.
Izbor predsjednika Austrije postao je povod za podsmijavanje međunarodne zajednice, a mediji pojedinih zapadnih zemalja, susjeda „Alpske republike“, Austriju, zbog novog problema u vezi sa glasanjem, nazivaju i „Banana državom“.
Glasači u Austriji prvi put su izašli na predsjedničke izbore 24. aprila, kada su imali izbor između šest kandidata.
Tom prilikom najveći broj glasova dobio je kandidat Slobodarske partije (FPO) Norbert Hofer, a drugoplasirani bio je nekadašnji lider Zelenih Aleksander van der Belen.
Ova dva kandidata ušla su u drugi krug glasanja, koji je održan 22. maja, ali je ishod poništen od strane Ustavnog suda na osnovu žalbe FPO zbog brojnih nepravilnosti.
Naime, Ustavni sud ustanovio je kršenje izbornog zakona zato što su u pojedinim opštinama glasovi dospjeli putem pošte izbrojani prije zakonski određenog roka. Tako, prema zakonu, glasovi pristigli putem pošte treba da se prebroje dan poslije izbora, a ne, kao što je to bio slučaj na više izbornih mjesta, iste večeri.
U poništenom drugom krugu Van der Belen je veoma tijesno pobijedio Hofera i to samo zahvaljujući glasovima pristiglim putem pošte, način glasanja koji birači koriste kako ne bi morali da izađu na birališta na dan glasanja, već to mogu učiniti i ranije iz kućnog doma.
Poništavanje ishoda drugog kruga glasanja bio je uzrok za dovođenje u pitanje vladavine prava u Austriji od strane medija iz brojnih članica EU, a novi razlog za odlaganje ponovljenog glasanja izložio je Austriju ruglu.
Ministar unutrašnjih poslova Volfgang Sobotka donio je odluku da zatraži od parlamenta odlaganje izbora jer lijepak na kovertama za slanje glasova putem pošte ne „lijepi“ kako treba.
Ispostavilo se, zahvaljujući glasovima koji su već pristigli, da se koverte odljepljuju, što, prema važećem zakonu, predstavlja povod da se glas proglasi nevažećim.
Sobotka je ukazao da se radi o novom obliku koverte, koja se lijepi sa više strana, te predložio da se, za predstojeće glasanje koristi „stari“ model, koji je korišćen 2009. godine.
U javnosti su već kružile spekulacije da se radilo o namjernoj sabotaži, ali je to Savezna kriminalistička služba negirala nakon istrage koju je započela.
Ustanovljeno je da se radi o hemijskom problemu i da je štamparija dobijala lijepak u više tranši i iz više zemalja.
Sobotka je predložio da se odloženo glasanje održi 27. novembra ili 4. decembra, pri čemu je bio za prvi termin.
Međutim šefovi poslaničkih klubova u parlamentu dogovorili su da glasanje za predsjednika bude održano 4. decembra, znači u vrijeme priprema za katolički Božić, period pun proslava i početka jurnjave za poklonima.
Na sastanku šefova poslaničkih klubova dogovoreno je i da se prihvati predlog ministra Sobotke da se izvrše izmjene u spisku glasača.
Tako treba da se, za odložene izbore, u spisak unesu i ona lica koja su u međuvremenu stekla pravo glasa.
Na predsjedničkim izborima pravo glasa imaju austrijski državljani koji su napunili 16 godina.
Ovaj predlog podržale su sve parlamentarne stranke, izuzev FPO koja traži ukidanje mogućnosti glasanja putem pošte.
Za usvajanje novog termina za glasanje, kao i izmjene pojedinih zakona, koje će morati biti sprovedene na „brzinu“ potrebna je jednostavna većina.
Van der Belen je pozdravio odlaganje izbora, ocijenivši da je to bila ispravna odluka, jer bi bilo neprihvatljivo ako bi glasači poslije izbora, zbog velikog broja nevažećih glasova, posumnjali u ispavnost glasanja.
Na osnovu datuma, koji će biti usvojen u parlamentu, već sada je izvjesno da Austrija neće imati predsjednika do iduće godine.
Nakon izbora neophodno je sačekati da prođu rokovi za ulaganje žalbe, prije nego što pobjednik može položiti zakletvu i preuzeti funkciju.
To znači da bi Austrija, de fakto, bila bez predsjednika pola godine, pošto je sa te dužnosti, nakon isteka drugog mandata, otišao Hajnc Fišer početkom jula.
(Tanjug)