Manastir Kosijerevo u banjskom selu Petrovići kod Nikšića prekjuče je bio stjecište brojnih književnika i naučnika koji su iscrpnim izlaganjima podsjetili na lik i djelo lani preminulog kolege prof. dr Čedomira Lučića. Naučni skup posvećen prof. dr Lučiću organizovali su Eparhija budimljansko-nikšićka, Zavičajno udruženje Crnogoraca u Hercegovini „Petar Petrović Njegoš”, Udruženje Grahovljana „Stara Hercegovina”, i Društvo srpskih književnika Crne Gore i Hercegovine. Prof. Dr Lučić rođen je u nikšićkim Banjanima, a završio je tri fakulteta, Prirodno-mtematički, Pravni i Filološki. Magistrirao je interdiscipinarno iz društveno-humanističkih nauka i doktorirao tri puta. Dan koji mu je bio posvećen u kosijerevskoj svetinji počeo je svetom arhijerejskom liturgijom koju je služio episkop-budimljansko-nikšićki Joanikije sa brojnim sveštenstvom i monaštvom. Vladika je služio i pomen preminulom naučniku, a potom je obavljeno pričešće vjernog naroda. Besjedeći episkop Joanikije istakao je da je prof. dr Lučić bio jedinstven čovjek, čovjek nauke, željan znanja.
- Njegova duša je čeznula da dozna što više korisnih istina, i bavio se naukom ozbiljno, svestrano, i do kraja svoga života. Bio je čovjek nauke, učenja, znanja, od interesovanja, ali nije samo to, Čedomir Lučić je čovjek straha božijega. Ako je među naučnicima u 20. vijeku bilo takvoga onda je to bio on, čovjek koji je spojio pravo istinsko znanje i strah božiji, vjeru čistu, svetu - besjedio je vladika Joanikije.
Lučić doktorsku disertaciju „Petar I Petrović Njegoš u svom vremenu” odbranio je 1989. na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu i stekao je zvanje doktora filozofije. Doktorat iz književnih nauka pod naslovom „Život i djelo Rista Ratkovića” odbranio je na Filološkom fakultetu Univerziteta u Beogradu 1995, a doktorsku disertaciju pod nazivom „Uspostavljanje vlasti u Crnoj Gori i spoljni uticaj na njegovo organizovanje od 16. do 19. vijeka” na Filozofskom fakultetu u Novom Sadu 1997. godine. Akademik Zoran Lakić kazao je da je Lučić dao veliki doprinos razvoju svoga zavičaja i Crne Gore. Punih pola vijeka on je, istakao je akademik, proučavao istoriju Crne Gore i njenog naroda.
- To što mi danas poznajemo istoriju Crne Gore zasluga je i prof. dr Lučića i njegovog obimnog naučnog djela. Uvijek je upozoravao da zaborav prošloga može biti opasan po budućnost naroda. Zato se ovim naučnim skupom vraćamo njegovom djelu i odužujemo njegovom nesebičnom radu-da pamtimo to, imamo što, zahvaljujući svestranom opusu prof. dr Lučića - kazao je akademik.
Svestrani naučnik iz Banjana, istakao je on, nesebično se zalagao za permanentan razvoj svoga zavičaja i svoje Crne Gore, svog srpskog naroda i njegovog hrišćanstva-pravoslavlja.
Profesor Lučić je bio čovjek renesansnog formata i naučnih enciklopedijskih znanja i naučnih interesovanja., rekao je dr Budimir Aleksić.
- Otvarao je teme iz naše prošlosti koje su drugi istoričari uporno zaobilazili. Bio je jedan od najljboih poznavalaca mentaliteta i civilizacijskog nivoa crnogorskog društva 18. i 19. vijeka. U njegovim knjigama, člancima i raspravama koje se odnose na prošlost Crne Gore nema mitomanskih predstava o čojstvu i junaštvu Crnogoraca, postoji samo naučna istina zasnovana na provjerenim činjenicama - istakao je između ostalog Aleksić.
„Dimenzije etičnosti u pripovjedanju Čedomira Čeda Lučića” bio je naslov izlaganja Perivoja Popovića. Lučić je za života bio pravednik i otuda je njegova patnja bila golema, istako je on.
- „Imao se rašta i roditi”, imao je rašta da se raduje, da pati, da stvara, da tolkuje biće Boga i njegovu problematičnu kompilaciju na zemlji. Znao je Čedo Lučić, nosio je s rođenjem duboko u sebi uvjerenje da su vječne Svete biblijske i čiste Božije riječi i da je samo on puna zaštita svima koji se u Njega uzdaju - kazao je, između ostalog, Popović
O prof. dr Lučiću juče su govorili i istoričar Aleksandar Stamatović, književnici Milutin Mićović i Slobodan Vučinić, prof. dr Miroslav Doderović, prof. dr Radoslav Milošević, doc. dr Gligor Samardžić, te doc. dr Radmilo Pekić, doc. dr Aleksandar Ratković i brojni drugi.B. BRAŠNjO
Profesor
i književnik
Prof. dr Čedomir Lučić autor je više od 300 zapaženih naučnih i stručnih radova, napisao je dvadesetak knjiga iz više naučnih oblasti-istorija, geografija, pravo i književnost, a napisao je 24 jedinice za Enciklopediju Crne Gore i Crnogorsku akademiju nauka i umjetnosti (CANU). Pisao je poeziju, romane, pripovjetke i poeme. Bio je šef Odsjeka za istoriju na Filosofskom fakultetu u Srpskom Sarajevu gdje je predavao srpsku književnost i južnoslovensku i opštu istoriju. Prof. dr Lučić bio član i sekretar redakcije za Istoriju Crne Gore i član redakcije „Istorijskih zapisa”. Sa referatima i naučnim saopštenjima učestvovao je na brojnim domaćim i međunarodnim skupovima. Njegovi zemni ostaci počivaju pored crkve Svetog Save u selu Klenak u Banjanima.