Nevjerovatno je šta se sve danas može nazvati knjigom i šta se sve može doturiti kao literatura, a dječja književnost i danas slovi za bastion dobrog ukusa, smatra prof. dr Svetlana Kalezić-Radonjić, književnica, doktor filoloških nauka. Ona kaže da se u okviru dječje književnosti pisci koliko-toliko pridržavaju pravila, mjere dobrog ukusa, tako da je to razlog više zašto bi valjalo da društvo ulaže u dječju književnost i da svake godine imamo sve kvalitetnije pisce.
- Dobro je da se profesori i nastavnici osnovnih i srednjih škola više međusobno podržavaju u borbi za dječju dušu putem knjige, jer je ta književnost marginalizovana. Prenebregava se činjenica da dječja književnost može da utiče na stvarnost. Uglavnom se smatra da u dječjoj književnosti imamo neki odraz onoga što se desilo u stvarnosti, ali ne vidimo mogućnost da dječija književnost utiče na tu stvarnost od koje je potekla. Pisce za djecu možemo inspirisati uspostavljanjem godišnje nagrade od pet ili deset hiljada eura, da vidite koliko ćemo napredak kvalitetu i kvantitetu književne produkcije postići u tom pogledu, poručuje ugledna esejistkinja i književna kritičarka. Sa ciljem da dječju književnost izvede iz zapećka, ona je osnovala Institut za dječju i omladinsku književnost, čija je izvršna direktorka.
– Naše međusobno povezivanje i umrežavanje mora da postane mnogo intenzivnije.
Zato i jesam osnovala Institut da bih na neki način sve one koji su direktno uključeni u proces brige o djeci putem knjige, aktivirala malo više, jer nastavnici i profesori, pošto su u stalnom kontaktu sa djecom, najbolje će znati na koja mjesta u tekstu djeca najbolje reaguju, šta misle o tome. Stoga je ta povratna informacija od profesora ka nekom ko se usko specijalistički bavi proučavanjem književnosti izuzetno dragocjena. Druga stvar zbog koje je osnovan Institut jeste što vi danas ako hoćete da predajete o nekom crnogorskom dječjem piscu i ako vam je potreban dobar kritički tekst da biste se pripremili za čas, vi ga ne možete naći. Stoga je Institut i zasnovan sa tom mišlju da krene skromnim koracima, pa da jednom godišnje napravi važnu knjigu, publikaciju monografskog tipa o nekom od bitnih crnogorskih autora. Naravno da bismo onda krenuli ka regionu, pa prema svijetu, kaže Kalezić-Radonjić i dodaje da se suštinski, zrelost jednog društva može vidjeti po načinu na koji se ono odnosi prema dječjoj književnosti.
– Nije slučajno što su skandinavske zemlje, koje inače prednjače u domenu brige o ljudskim pravima, o dječjim pravima da i ne govorim, zemlje koje najviše ulažu u dječju književnost. Nije slučajno što se Nagrada Hans Kristijan Andersen, koja figurira kao Nobelova nagrada u okviru dječje književnosti, dodjeljuje upravo u jednoj od skandinavskih zemalja. Oni imaju mnogo veću kulturu poštovanja djeteta, mada je to povezano i sa kulturološkim aspektima. Mi na jugu Evrope djecu doživljavamo kao buduće ljude, a na sjeveru Evrope ljudi se doživljavaju kao bivša djeca. Oni zapravo imaju mnogo dublju svijest o važnosti, djece nego što je imamo mi. Mi dijete smatramo nedovršenim bićem, oni ga smatraju savršenim – to je bitna i suštinska razlika između nas. Doduše, neko bi mogao postaviti prigovor i reći da oni imaju mnogo bolji standard i da je vrlo lako u bogatoj zemlji ulagati u književnost - to u izvjesnom smislu jeste tačno, ali ne zaboravite da je priča o kulturi i priča o boljem životu nešto što se nužno ne naslanja na Marksovu tezu o materijalnoj bazi i duhovnoj nadgradnji, zaključuje prof. Kalezić-Radonjić, čija je najuža stručna profilacija književnost za djecu i omladinu. Ovaj predmet predaje na nekoliko studijskih programa Filozofskog fakulteta u Nikšiću.
M.D.P.
Na šta djeca najbolje reaguju
Poenta je u tome da oni koji su uključeni u nastavni proces imaju neki vid ispomoći u kvalitetnim tekstovima koji im mogu pomoći da čas pripreme što bolje, a sa druge strane, bilo bi vrlo dragocjeno da dobijemo povratnu informaciju od profesora i nastavnika na šta djeca najbolje reaguju. Stoga je Institut nedavno otvorio svoju Fejsbuk stranicu, ima ga na Tviteru, tako da nas očekuje vrlo snažno i važno umrežavanje koje bi na kraju trebalo da preraste u pokret, kaže naša sagovornica.
Komentari
Komentari se objavljuju sa zadrškom.
Zabranjen je govor mržnje, psovanje, vrijedjanje i klevetanje. Nedozvoljen sadržaj neće biti objavljen.
Prijavite neprikladan komentar našem
MODERATORU.
Ukoliko smatrate da se u ovom članku krši Kodeks novinara, prijavite našem
Ombudsmanu.