Bivši rukovodioci Željezničkog prevoza i infrastrukture Crne Gore pozvali su predstavnike ŽPCG da odgovore da li je elektromotorni voz 412/416-041/042 primljen na remont u TŽV „Gredelj” 26. marta 2012. godine, da bi tek 7. avgusta 2013. napravio probnu vožnju i bio primljen iz glavne opravke, iako je rok za izvršenje radova bio 90 dana. Oni su to naveli u reagovanju na tvrdnje predstavnika ŽPCG iznijete u tekstu „Vozovi rade, drugo vozilo stiže u maju”. Oni pitaju da li je netačno i da je drugi voz 412/416-045/046 primljen u TŽV „Gredelj“ 25. aprila 2012, a da do danas nije vraćen.
U reagovanju na tvrdnje iz ŽPCG, bivši rukovodioci željeznice Vesko Kažić i Milisav Dragojević pitaju predstavnike tog preduzeća da li su netačni navodi da je kompanija „Šinvoz“ dostavila jeftiniju ponudu za vršenje popravke vozova, a da je „Gredelj” izabran, iako je dao skuplju ponudu i bez obzira na to što je prvi put radio takvu popravku.
–Da li je netačno da u tekstu „Informacija o tijeku stečajnog postupka TŽV „Grede“ d.o.o., koju potpisuje stečajni upravitelj Pero Hrkač, a koja se nalazi na zvaničnom sajtu TŽV „Gredelj“, piše da hrvatske željeznice ne šalju u „Gredelj“ na održavanje, popravku i remont svoja vozila i motore, nego kod drugih remontera? Da li je netačno da je Trgovački sud u Zagrebu 1. oktobra 2012. godine otvorio stečajni postupak nad TŽV „Gredelj“, a vi ste i poslije slali vozove na remont – pitaju Kalezić i Dragojević.
Oni pitaju da li je netačno i da su u toku prvih šest mjeseci otkad je voz vraćen sa remonta uočeni kvarovi - curenje ulja, kvar kod sedam vučnih motki koje su morale biti izmijenjene, kvar kod oba indirektna kočnika, da su uočeni šumovi i vibracije kod više vrsta ležajeva i dr.
Kažić i Dragojević navode da su pokušali da dobiju putne listove navedenog voza, kako bi utvrdili kako je navedeni voz stvarno saobraćao, a koliko je bio „van pogona“, ali su naišli na „neopisive opstrukcije” i nijesu ih dobili. Iz ŽPCG im je u više navrata odgovoreno da nijesu u posjedu tražene dokumentacije, da nijesu u mogućnosti da dostave informacije jer se, kako navode, faktički nijesu nalazili u posjedu ŽPCG. Interesovanje za putne listove tog voza, kako se navodi u reagovanju, pokazali su i Akcija za ljudska prava i poslanik Azra Jasavić, ali ni njima nije dozvoljen uvid u njih.
Kažić i Dragojević su pitali koliki su gubici ŽPCG zbog nestavljanja u funkciju vozova koji su slati na opravke u „Gredelj”, posebno, kako ističu, u ljetnjem periodu, kada su pojačane potrebe putnika u lokalnom saobraćaju.
–Ko će odgovarati za zaključivanje ovakvih ugovora, pričinjenu štetu, neredovno odvijanje željezničkog saobraćaja, a posebno za ugrožavanje bezbjednosti tog saobraćaja – pitaju Kažić i Dragojević predstavnike ŽPCG, koji su nedavno ustvrdili da remontom voza nije nanijeta nikakva šteta preduzeću i da je remont urađen kvalitetno.
A.T.
Koliko je puta voz popravljan
Kažić i Dragojević pitaju da li je „Gredelj“ na zakonit način pobijedio na tenderu za popravku vozova, s obzirom na to da je, kako kažu, od 2012. godine u stečaju.
–Da li ugovori o glavnim opravkama odstupaju od uslova propisanih pozivima za javnu nabavku, tenderskim dokumentacijama i nacrtima ugovora? Da li su ugovoreni penali za nepoštovanje ugovora, odnosno za prekoračenje rokova i loš kvalitet usluge? Koliko je opravki izvršeno na voznim sredstvima nakon njihovog povratka iz „Gredelja“? Koliko je rezervnih dijelova ugrađeno poslije izvršenih remonta, odnosno glavnih opravki? Da li su kupovani mimo ugovorene cijene? Koliko ih je kupljeno i da li je urađena preliminarna procjena? Koliki je trošak po osnovu ostvarenih putnih naloga, dnevnica, goriva, smještaja i boravka inženjera u Zagrebu – navodi se u reagovanju Kažića i Dragojevića.